MOSKVA - Sastanak na vrhu Rusije, Azerbejdžana i Jermenije u ruskom gradu Kazanju o rješavanju konflikta otcijepljene azerbejdžanske oblasti sa većinskim jermenskim stanovništvom Nagorno-Karabah, završen je bez postizanja dogovora, iako su strane konstatovale napredak na putu ka tom cilju, izvještavaju danas ruski mediji, pozivajući se na zajedničku izjavu poslije jučeranjeg susreta.
Prema pisanju dnevnika "Komersant", očekivalo se da strane na susretu koji je trajao više od tri sata usvoje "mapu puta" i potpišu dokument čiji se sadržaj ne objavljuje, ali je tom listu neimenovani zapadni diplomata izjavio da se suština tog sporazuma zasniva na tome da Jerevan i Baku bespogovorno prihvate tzv. madridske principe, formulisane na samitu OEBS-a u Madridu decembra 2007. godine.
Agencija RIA Novosti podsjeća da "madridski principi", između ostalog, podrazumijevaju vraćanje Azerbejdžanu teritorija koje okružuju Nagorno-Karabah, prelazni status za tu oblast koji će osigurati bezbjednost i samoupravu, koridor koji povezuje Jermeniju sa Nagorno-Karabahom, određenje budućeg konačnog pravnog statusa putem izjašnjavanja stanovništva, pravo svih raseljenih i izbjeglih na povratak u ranije mjesto stanovanja i međunarodne bezbjednosne garancije, uključujući mirovnu operaciju.
Nadu da će strane prihvatiti "mapu puta" izrazile su uoči susreta predsjednika Rusije Dmitrija Medvedeva, Azerbejdžana Ilhama Alijeva i Jermenije Serža Sargsjana, Moskva, Vašington, OEBS, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope (PS SE) i Evropski parlament, podsjeća "Komersant".
Uoči susreta lidere Jermenije i Azerbejdžana pozvao je telefonom američki predsjednik Barak Obama, ističući da je došlo vrijeme da strane u konfliktu donesu čvrste odluke u pravcu mirovnog sporazuma i pozvao ih da konačno izrade i potpišu "glavne principe za rješavanje".
"Predsjednici država konstatovali su dostizanje uzajamnog razumijevanja o nizu pitanja, čije rješenje doprinosi stvaranju uslova za usvajanje glavnih principa", navedeno je u kominikeu poslije sastanka u Kazanju, prenio je Itar-Tass.
Agencija Interfaks prenosi da je jermenski ministar inostranih poslova Edvard Nalbandjan rekao da je susret bio koristan, ali ne preloman, za šta je odgovornost pripisao poziciji Bakua, koji nije bio spreman da prihvati posljednju verziju glavnih principa, i predložio desetak amandmana.
Istovremeno, ta ruska agencija prenosi i izjavu pres sekretara jermenskog MIP-a Tirgrana Balajana da Jermenija nije sa Turskom pregovarala o rješenju pitanja Nagorno-Karabaha niti o "povratku (Azerbejdžanu) ni pet, ni tri, ni čak jedne oblasti".
Ranije je predsjedavajući PS SE Mevlut Čavušoglu rekao da su Ankara i Jerevan postigli dogovor o povratku Azerbejdžanu od jedne do pet oblasti koje je zauzela jermenska vojska, podsjeća Interfaks.
Itar-Tass prenosi da Azerbejdžan "pozitivno ocjenjuje" jučerašnji susret i da je predstavnik administracije Alijeva Novruz Mamedov rekao lokalnoj televiziji ANS da se "bez obzira na vrlo oštre diskusije i razmatranje u određenim pitanjima osjeća približavanje".
U Bakuu se danas, međutim, izvještava da su jedinice Oružanih snaga Jermenije sa pozicija blizu sela Tapgaragojunlu u Generabojskoj oblasti juče pucale na azerbejdžansku vojsku.
Agenciji Azertadž je u pres službi Ministarstva odbrane Azerbejdžana rečeno da je "neprijateljska vatra bila ugušena uzvratnom vatrom".
Konflikt oko Nagorno-Karabaha izbio je februara 1988. godine, kada je ta autonomna oblast proglasila namjeru da istupi iz sastava tadašnje Azerbejdžanske Sovjetske Socijalističke Republike i prisajedini se Jermeniji, što je dovelo do oružanog sukoba koji je trajao od 1991. do 1994. godine.
U septembru 1991. godine u Stepanakertu proglašeno je formiranje Republike Nagorno-Karabah, a u sukobima je, prema procjenama, sa obje strane poginulo između 25.000 i 30.000 ljudi, dok je oko milion bilo raseljeno. Pregovarački proces počele su Rusija, Kazahstan, Azerbejdžan i Jermenija 23. septembra 1991. godine, a u martu 1992. godine na inicijativu Moskve osnovana je Grupa Minsk OEBS-a, u kojoj je 12 zemalja i u okviru koje se konflikt rješava.
Kao strana u pregovorima ne učestvuju predstavnici otcijepljene oblasti - njene interese zastupa Jermenija. Azerbejdžan insistira na očuvanju svog teritorijalnog integriteta.
Samit u Kazanju je deveti susret predsjednika Rusije, Azerbejdžana i Jermenije od 2008. godine i drugi ove godine, poslije samita u martu u Sočiju.