BERLIN - Šerijatski sudovi imama, koji se organizuju u džamijama, postali su pravni problem u Njemačkoj, jer većina duhovnih lidera islama nema nikakvo pravno obrazovanje pa njihove odluke imaju veoma ozbiljne posljedice.
Kampanja za utvrđivanje pogubnosti šerijatskih sudova koje provode imami počela je u Bavarskoj, a polazna tačka za odluke bavarskih vlasti da razmotre osnove muslimanskog prava bila je knjiga "Sudije van zakona" novinara Joakima Vagnera.
On vrdi da patrijarhalni sudovi imama, rasprostranjeni u emigrantskoj sredini, mogu da se nazovu "paralelnom pravdom iz sjene".
Cifre koje svjedoče o broju obraćanja muslimanskim sudovima ne postoje, pošto se sve radi tajno ili posredstvom društvenih mreža.
Međutim, neprofesionalne odluke islamskog sveštenstva često imaju teške posljedice i neminovno dovode do novih sudskih rasprava ili do ljudskih tragedija, navode njemački mediji.
Posljednjih godina u raznim gradovima Njemačke organi bezbjednosti sve češće utvrđuju postojanja takvih sudova. Ispostavlja se da u regionima 90 odsto naseljenim muslimanima već odavno djeluje paralelni sistem šerijata, u kojem su ljudi primorani da žive po njegovim zakonima.
Državni organi tamo više ne mogu da kontrolišu ispunjavanje građanskog zakonodavstva. To je eksplozivna situacija za budućnost Njemačke, upozoravaju pravnici.
Ipak, postoje mišljenja da, zabranjujući osnove islamskih pravnih normi, Nijemci pokušavaju da se spase od "terora muslimana".
Neki istoričari islama smatraju da je problem nešto drugačiji i da je to vezano ne sa pritiskom na muslimane, već sa neprihvatanjem formi rješavanja konflikata u šerijatskim sudovima od strane evropskog javnog mnjenja.
Evropljan smatraju da šerijatski sudovi krše prava i uništavaju dostojanstvo žena, jer često izriču odluke koje izazivaju sumnju u njihovu zakonitost i poštivanje ljudskih prava.
Ni u drugim zemljama, na primjer u Rusiji, ne gledaju dobro na šerijatske sudove.
Kada se o neophodnosti uvođenja normi šerijata govorilo u Rusiji, gdje je islam druga po brojnosti religija, sama mogućnost osnivanja takvih sudova izazvala je negativni odjek u društvu. I to ne samo u hrišćanskoj ili ateističkoj sredini, već i kod predstavnika muslimana, podsjećaju mediji.
Jedan od razloga su negativne asocijacije koje izaziva sam pojam - šerijatskog suda. To je nelegalna i protivpravna praksa koju karakteriše ne utvrđivanje principa pravednosti i ljudskih prava, već suprotni princip - smatraju pravnici, ali i veliki dio ruskog društva.
Svi se sa nelagodom sjećaju šerijatskh sudova iz 90-ih godina prošlog vijeka u Čečeniji, uz izricanje smrtnih presuda i javna smaknuća ljudi. To je bila neprihvatljiva praksa koja protivrječi samim principima šerijata i osnovama islama.