VAŠINGTON - Dmitrij Simes, predsjednik vašingtonskog Centra za nacionalne interese, smatra da Zapad pokušava da kazni Rusiju zato što predsjednik Vladimir Putin ne prihvata poredak uspostavljen nakon "Hladnog rata".
Moskva se suprotstavila planu SAD da izvrši vazdušne napade na Asadov režim u Siriji, snažno se protivi širenju NATO-a i razmještanju elemenata PRO-a u Evropi.
Putin je ograničio finansiranje i rad nevladinih organizacija u Rusiji koje finansiraju zapadni fondovi i pokazao nezainteresovanost za izgradnju demokratije po zapadnom modelu.
Sve su to, smatra Simes, bili posljednji znaci Vašingtonu i Briselu da se Putinova Rusija veoma razlikuje od drugih postsovjetskih zemalja.
Tako je u sukobu između Rusije i Ukrajine Moskva predstavljena kao "nepokoran agresor", a Ukrajina kao "prijateljska žrtva".
Zapadne zemlje, konkretno, SAD, nisu htjele da prihvate mogućnost da Rusija sa Ukrajinom ima specifične odnose, a posebno su odbijale da priznaju da Rusija u ovoj državi ima neka posebna prava.
Kosovo je bilo nasilno otrgnuto od Srbije i uključeno u evropsku "orbitu" sa potencijalnom perspektivom da dobije status članice NATO-a, ali nije postalo dio Albanije - podsjeća Simes.
Postoji li sa te tačke gledišta razlika između "aneksije Krima" i takve vrste otcjepljenja - pita on i navodi da Vašington i Brisel tvrde kako je njihova pozicija "moralno superironija".
On ukazuje da je zabluda uvjerenje prema kome je EU pod pitiskom SAD uvela sankcije Rusije.
Postojao je određeni pritisak Amerike u pravcu uvođenja sve strožjih sankcija, ali mnogi u Evropi su to pozdravili i željeli još oštrije mjere od onih koje je preduzimala Obamina administracija.
Poljska i baltičke zemlje tražile su stalno razmještanje inFrastrukture NATO-a na svojoj teritoriji. Švedska je djelovala u istom pravcu - podjeća Simes.
On ocjenjuje da Angela Merkel, kao veći pragmatičar od većine drugih lidera, nije bila prijatelj Rusije i nije bila zainteresovana da se odupre baltičkim i poljskim pozivima na suprotstavljanje Moskvi.
Pitanje je jednostavno: kakvu Ukrajinu bi više voljela vidjeti Njemačka - prozapadnu ili kao saveznicu Moskve /što bi Rusiju ponovno moglo pretvoriti u evropsku supersilu/?
Odgovor se sam po sebi nameće - navodi američki analitičar.
Međutim, kako je pokazalo pripajanje Krima Rusiji, pokušaji da se velika sila "otjera u ćošak" jeste opasna igra. Moskva zna da se na polju ekonomskih sankcija teško takmičiti sa SAD i EU.
Međutim, novi američki front otvoren u Siriji i Iraku dovodi Rusiju u poziciju za efikasne asimetrične mjere, i to ne samo na Bliskom Istoku - navodi Simes, a prenose analitički portali.