ATINA - Nakon neuspjelog pokušaja formiranja vlade, Grci u nedjelju izlaze drugi put na parlamentarne izbore koji su ključni za budućnost zemlje, ali predstavljaju i svojevrstan referendum o evru.
Ishod izbora će odlučiti da li će nova grčka vlada nastaviti da sprovodi stroge mjere štednje kako bi dobijala međunarodnu pomoć ili će odbiti dogovoreni restriktivni paket koji joj nameće ostatak Evrope - čime rizikuju izlazak iz evrozone.
Grčka ekonomija je već pet godina u recesiji, a neizvjesnost već mjesecima opterećuje i globalna finansijska tržišta, dok analitičari predviđaju da izbori neće donijeti brzo rješenje.
Svi se međutim, slažu da od grčkih izbora zavisi da li će finansijska kriza koja pritiska Evropu više od dvije godine biti zauzdana ili će se još više pogoršati.
Grci su u martu dobili od svojih evropskih partnera drugu tranšu pozajmice, ali uz obavezne uštede u javnom sektoru i smanjivanje plata i penzija.
Ogorčeni zbog sve lošijeg životnog standarda, Grci su na izborima 6. maja kaznili dvije tradiconalno najjače partije - konzervativnu Novu demokratiju i socijalistički Pasok - i okrenuli se radikalnijim strankama koje obećavaju da će izbaviti zemlju iz teških okova štednje, pa je ljevičarska koalicija Siriza postala druga politička snaga, a istraživanja pokazuju da bi u nedjelju mogla i da trijumfuje.
Svima je jasno da bi to značilo izlazak Grčke iz evrozone i povratak na drahmu za šta se većina Grka ne zalaže iako se protive uvođenju restriktivnih mjera EU.
Tržišni analitičari i evropski zvaničnici sa zabrinutošću gledaju na to da bi Siriza koja je u maju dobila podršku birača igrajući na kartu odbijanja restriktivnih mjera štednje, sada mogla da prođe još bolje.
Aleksis Cipras, harizmatični lider stranke, već je najavio da će ako bude vodio vladu, pocijepati sporazume sa EU i MMF-om o pozajmicama Grčkoj od više milijardi evra.
Pasok i Nova demokratija su obećali da će pokušati da ponovo pregovaraju o dijelovima paketa kako bi se stimulisala grčka ekonomija. Oni se trude da ubijede birače da bi pobjeda Sirize odvela zemlju u propast i insistiraju da je za Grčku najbolje da ostane u evrozoni.
Prema najnovijim istraživanjima, Nova demokratija je u blagoj prednosti u odnosu na Sirizu, ali procjene su da bi obje stranke mogle da osvoje oko 25 odsto glasova.
Na ponovljenim parlamentarnim izborima u Grčkoj 17. juna učestvovaće ukupno 22 partije i koalicije, a za formiranje vlade, pobjednička stranka ili koalicija mora da ima najmanje 151 mandat u parlamentu sa 300 mjesta.
Prema grčkom izbornom zakonu, stranka sa najviše osvojenih glasova dobija i bonus od 50 mjesta u parlamentu. Pa ipak, malo je vjerovatno da će ijedna stranka dobiti dovoljnu podršku da bi sama mogla da formira vladu - što znači da će uslijediti još jedna runda pregovora o formiranju koalicije.