Svijet

Sjećanje na pad Berlinskog zida

Agencije

BERLIN - U Njemačkoj je juče, u prisustvu mnogobrojnih državnika i dobitnika Nobelove nagrade za mir, obilježena 20. godišnjica pada Berlinskog zida, događaja koji je označio kraj postojanja dvije Njemačke i promijenio skorašnju evropsku istoriju.

Obilježavanje jubileja je počelo ekumenskom Božjom službom u evangelističkoj crkvi u istočnom dijelu Berlina, koja je važila kao centar mirne revolucije iz 1989, a kojoj su prisustvovali predsjednik Njemačke Horst Keler, kancelar Angela Merkel i drugi svjetski zvaničnici.

Potom su Merkelova i njeni gosti, šefovi država i vlada svih zemalja Evropske unije, izuzev Kipra, kao i predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev i državni sekretar SAD Hilari Klinton simbolično prošli kroz Brandenburšku kapiju, sa istoka na zapad grada.

Merkelova, istočna Njemica, je u video-poruci građanima pad ovog zida nazvala najljepšim danom u novijoj njemačkoj istoriji, koji je promijenio život mnogih ljudi u Njemačkoj, uključujući i nju samu.

Uoči početka crkvene službe Merkelova je primila Klintonovu, koja je došla u Berlin, kao izaslanik američkog predsjednika Baraka Obame.

"Radujem se što sam ovdje povodom jubileja, u jednom gradu koji je pun istorije, ne samo za Njemačku, već i Ameriku i cijeli svijet", rekla je Klintonova.

A upravo je cijeli svijet juče na svojevrstan način obilježio dvije decenije od pada Berlinskog zida. Naime, od Jerusalima, preko Rima i Varšave, do Londona i Los Anđelesa, rušenjem namjenskih, simbolično izrađenih zidova, od leda do kamena, proslavljena je godišnjica pada onog u Berlinu.

Ipak, najveća atrakcija jučerašnje proslave u Berlinu bilo je 1.000 domina od stiropora, koje je oko 15.000 mladih izradilo u najrazličitijim bojama u motivima mira, ljubavi i jedinstva. Domine, visoke oko dva i po metra, široke metar i teške oko 40 kilograma, bile su postavljene u samom centru njemačke prijestonice, na toku bivše granice, od Potsdamer placa, pored Brandenburške kapije do zgrade Rajhstaga, i njihovo je rušenje simbolizovalo pad Berlinskog zida. Čast da gurne prvu dominu pripala je nekadašnjem poljskom predsjedniku i dobitniku Nobelove nagrade za mir Lehu Valensi, koji je na ceremoniji pod motom "Početak je bio u Poljskoj" sinoć tačno u 20 časova oborio prvu dominu. Posljednja domina pala je za sat vremena, što je bio znak za veliki vatromet iznad Berlina, a onda je ispred Brandenburške kapije došlo vrijeme slavlja.

Pad Berlinskog zida je istorijski događaj koji je promijenio sliku Njemačke i Evrope, tvrde analitičari koji kažu da je to, istovremeno, i ekonomsko čudo, pošto je u kratkom vremenu izveden "eksperiment" sa dva različita privredna sistema, dvije različite Njemačke, koji je donio pozitivne rezultate.

Svaki osmi Nijemac želi zid

Svaki osmi Nijemac, odnosno 12 odsto njih, ponovo bi htjelo zid, pokazali su rezultati ankete Instituta za istraživanje tržišta iz Lajpciga, po kojoj se, nasuprot toj populaciji, čak 79 odsto ispitanika izjasnilo da je pad Berlinskog zida bio srećan događaj za sve Nijemce. Dvije trećine Nijemaca (66 odsto) po toj anketi smatra da je ujedinjenje Njemačke dobro uspjelo.

Najčitanije