KIJEV - Ukrajina je prije 24 godine pretrpjela najtežu svjetsku civilnu nuklearnu katastrofu i taj dan je za Ukrajince postao dan sjećanja na žrtve iz Černobilja, ali i upozorenja na opasnosti povezane s mirnodopskim korišćenjem atomske energije, izjavio je juče ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič.
Tokom eksplozije u nuklearnoj elektrani Černobilj, 26. aprila 1986. godine, život je izgubilo 56 ljudi, uglavnom, vatrogasaca i zaposlenih u nuklearki, između 4.000 i 9.000 umrlo je u prvom talasu od izlaganja radijaciji, a više od 25.000 ljudi stradalo je pokušavajući da uspostavi kontrolu nad situacijom i postavi betonski štit.
U toj "armiji hrabrih" koji su se svjesno žrtvovali bilo je najviše Ukrajinaca, Bjelorusa i Rusa.
Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju, oko 6,6 miliona ljudi bilo je izloženo radijaciji, a tačan broj umrlih od posljedica ozračenja ni dan-danas nije poznat.
Janukovič je rekao da oko dva miliona ljudi, među kojima 498.000 djece, i dalje pati od posljedica izlaganja radijaciji.
"Zauvijek ćemo se sa zahvalnošću sjećati heroja različitih nacionalnosti koji su žrtvovali život zarad budućnosti naše civilizacije", naveo je Janukovič u saopštenju.
Ukrajina je prva zemlja koja je iskusila takvu katastrofu i postala svjesna opasnosti od korišćenja nuklearne energije.
"To je jedan od razloga zbog kojih se Ukrajina dobrovoljno odrekla nuklearnog oružja", rekao je Janukovič, napomenuvši da zemlja, ipak, ne može da opstane bez nuklearne energije, ali da ona treba da se koristi u mirnodopske svrhe i uz maksimalnu opreznost.
- 56 osoba izgubilo život u eksploziji
- 6,6 miliona ljudi bilo izloženo radijaciji
- 498.000 djeca pati od posljedica radijacije