TOKIO - Radnici u elektrani uspjeli su postaviti strujne kablove u reaktor 2 nuklearke Fukušima. Struja će biti spojena kad završi ulijevanje vode u reaktor 3, koje je bilo stopirano dok je trajala ugradnja strujne mreže na reaktor 2.
Japanske vlasti su to prenijele IAEA, dok se TEPCO nada se da će aktivirati sistem za hlađenje u reaktoru 2 do petka naveče (po mjesnom vremenu) nakon što su reaktor priključili na struju.
Akcija japanskih vatrogasaca koji su vodenim topovima bacili veliku količinu vode da bi ohladili bazen sa iskorišćenim nuklearnim gorivom oštećenog reaktora 3 nuklearnog kompleksa Fukušima bila je efikasna, saopštila je Tokijska korporacija za električnu energiju (TEPCO). Nivo radioaktivnog zračenja je snižen.
TEPCO je u međuvremenu saopštio da je nivo radijacije oko upravne zgrade reaktora 1 povećan na 4.000 mikrosiverta na sat, a Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) da je, usljed incidenata u japanskom nuklearnom postrojenju Fukušima, 20 osoba ozračeno, 23 su povrijeđene, a dva lica se vode kao nestala. Pet vatrogasnih kamiona izbacilo je 30 tona vode na reaktor 3, kako bi bilo spriječeno topljenje plutonijumskog goriva ili požar, koji bi doveli do ispuštanja radioaktivnih čestica u atmosferu.
U operaciju su bili uključeni i helikopteri koji su prethodno izbacili na reaktor broj 3 tone vode, ali je cijela akcija izvedena kasnije nego što se očekivalo zbog visokog nivoa radijacije. Uprkos tome, nivo radijacije je gotovo nepromijenjen i iznosi oko 3.600 mikrosiverta na čas.
Japanu i dalje prijeti nuklearna katastrofa, koju može da izazove povezana havarija svih šest reaktora u nuklearnoj centrali Fukušima 1, a danas se spekulisalo da ova zemlja ima 24 časa da eskalirajuću krizu stavi pod kontrolu prije nego što se suoči s katastrofom "gorom od Černobilja".
Naime, situacija u Japanu i dalje je dramatična, zvanični broj poginulih i nestalih u zemljotresu i cunamiju dostigao je 15.178, a strahuje se da bi broj mogao biti znatno veći, saopštila je japanska policija.
Strahuje se od povezane havarije svih šest reaktora u Fukušimi, jer je u pregrijanom bazenu reaktora četiri smješteno 135 tona utrošenog nuklearnog goriva.
Osim iz helikoptera, vojska u reaktor vodu ubacuje i vodenim topovima, kako bi se plutonijumsko gorivo ohladilo i spriječilo topljenje ili požar, koji bi doveli do ispuštanja radioaktivnih čestica u atmosferu.
Prethodno sličan pokušaj policije nije uspio zbog visokog nivoa radijacije.
Kompanija "Tokio elektrik pauer" se nada da će preko novoizgrađenog dalekovoda ponovo uspostaviti dotok struje do postrojenja, što je neophodno da se reaktiviraju sistemi za hlađenje, zaustavljeni u petak, kao i rezervni generatori.
U bazenima za hlađenje u još "dobrim" reaktorima pet i šest danas je rasla temperatura i izmjereno je 60 stepeni, dok podaci o reaktoru jedan i tri nisu navedeni. U reaktoru četiri bazen za hlađenje se nalazi van bolje zaštićenog sektora, zbog čega je opasnost posebno velika.
U ponedjeljak i utorak u reaktoru četiri izmjereno je 84 stepeni Celzijusovih, a kako objašnjava Međunarodna agencija za atomsku energiju, temperatura u bazenu za odlaganje, pod normalnim okolnostima, treba da bude ispod 25 stepeni.
Predstavnici kompanije "Tepko", koja je vlasnik elektrane, saopštili su da je poslije sipanja vode nivo radijacije porastao, a da bi radnici elektrane prišli krovu postrojenja u kojem se reaktor nalazi nivo radijacije morao bi da bude četiri puta manji. Dodali su da je pet radnika poginulo, da se dva vode kao nestali, a da je 21 povrijeđen.
Jukio Edano, portparol japanske vlade, rekao je da nuklearni stručnjaci provjeravaju koliko je bila uspješna operacija izbacivanja vode iz helikoptera.
Analitičari navode da vojni helikopteri tipa činuk ce-ha 47 mogu da izbace ogromne količine vode, ali se ne zna da li su zbog jakog vjetra bili precizni.
Operacija izbacivanja vode trebalo bi da pomogne u hlađenju reaktora, ali i da dopuni nivo u skladišnom prostoru s potrošenim gorivnim šipkama.
Sa druge strane, u akciji saniranja štete u oštećenoj elektrani učestvuje oko 180 radnika, koji izlažu svoje živote velikom riziku da bi spriječili veću katastrofu, navode stručnjaci.
"Ne znam kako da to drugačije kažem, ali ovo je jednako akcijama pilota samoubica u ratu", izjavio je Keiči Nakagava, profesor s Odjeljelja za radiologiju Univerziteta tokijske bolnice.
Anonimni tehničari, koji su već stekli ugled savremenih samuraja, vratili su se u oštećenu elektranu u večernjim satima po lokalnom vremenu i nastavili pokušaje da ohlade reaktore i spriječe širenje radijacije.
Manji timovi radnika u smjenama na po deset do petnaest minuta upumpavaju morsku vodu u pregrijane reaktore, vrše njihovu kontrolu i uklanjaju krhotine od eksplozija.
Oni rade u zaštitnim odijelima, ali svaki duži boravak izložio bi ih prevelikoj dozi radijacije, što može da ima fatalne posljedice. Akciju otežava loše stanje opreme koja im je na raspolaganju, kao i nedostatak električne energije.
Premijer Naoto Kan, koji je ovih dana kritikovao kompaniju "Tepko", za tehničare i inženjere u Fukušimi ima samo riječi hvale.
"Oni čine sve što mogu, čak i u ovom trenutku. Ne oklijevaju uprkos opasnosti", rekao je Kan.
Najviše očitavanje radijacije u blizini elektrane u jednom trenutku dostiglo je 600 milisiverta, što je jednako dozi koju čovjek u normalnim okolnostima apsorbuje za nekoliko godina. Radnici su zbog toga bili privremeno povučeni iz elektrane.
U prosjeku, čovjek za godinu dana iz prirode primi dozu od šest milisiverta radijacije. Vjeruje se da kraće izlaganje radijaciji do 100 milisiverta nije štetno, ali svaka veća vrijednost je rizična po zdravlje.
Japansko Ministarstvo zdravstvene zaštite na radu juče je podiglo zakonom dozvoljenu dozu izlaganja radijaciji sa 100 na 250 milisiverta. U objašnjenju se navodi da je odluka bila neizbježna, s obzirom na okolnosti.
Nuklearni zvaničnici su prilično pesimistični kada je riječ o prognozama, jer sumnjaju da inženjeri u Fukušimi mogu da spriječe topljenje, posebno što je jedan rezervoar s gorivnim šipkama počeo da se pregrijava, zbog čega postoji realna opasnost da ostane bez vode.
Nivo radijacije je u srijedu naveče bio "ekstremno visok", što znači da bi radijacija mogla doći i do atmosfere.
Upozorenje da temperatura u bazenima za odlaganje istrošenih nuklearnih elemenata u Fukušimi dostiže dramatično visoke vrijednosti stiglo je i od Međunarodne agencije za atomsku energiju sa sjedištem u Beču.
Jukija Amano, generalni direktor Agencije, izjavio je da je situacija u Fukušimi ozbiljna, ali da je još rano reći da je izmakla kontroli.
Ginter Etinger, evropski komesar za energetiku, kazao je da je nuklearna kriza u Japanu sada u božjim rukama.
Tijeri Šarl, zvaničnik francuskog Instituta za radiološku zaštitu i nuklearnu bezbjednost, izrazio je pesimizam u to da će inženjeri uspjeti da spriječe topljenje jezgra reaktora u elektrani Fukušima nakon pregrijavanja prostora u kojem su šipke potrošenog nuklearnog goriva.
"Sljedećih 48 časova biće odlučujući. Ja sam pesimista, jer od 13. marta nije uspio nijedan od pokušaja", rekao je Šarl opisujući situaciju kao veoma rizičnu, ali je i dodao da nije sve izgubljeno.
Danima čekaju da mame i tate dođu po njih
O razmjerama tragedije koja je pogodila Japan možda najbolje govori i srceparajuća scena koju su novinari juče zatekli u jednom osnovnoj školi, gdje je 30 djece ostalo u razredu, mirno sjedeći i čekajući da neko dođe po njih. Riječ je Kama osnovnoj školi, u gradu Išinomaki, gdje je , pema procjenama, poginulo 10.000 ljudi, a hiljade se vode kao nestali.
Nastavnici kažu da je talas pogodio grad baš u momentu kada su roditelji krenuli po djecu. I dok su se mnogi roditelji spasli, oko 30 djece, dobi između osam i 12 godina još uvijek mirno sjedi u razredu, čekajući nekog svog. Novinarima nije dozvoljeno da ulaze u ovaj razred, jer su nastavnici zabrinuti da bi bilo kakav kontakt sa drugima, pa čak i najobičnije otvaranje vrata učionice, moglo probuditi nadu da su im roditelji živi i da dolaze po njih. Masami Hoši, nastavnik fizičkog vaspitanja u školi, kaže da su njihovi roditelji nestali vjerovatno jer je vodeni talas pogodio grad baš u momentu kada su se završavali časovi, a oni bili na putu da ih pokupe iz škole.
Robot
Japan je proizveo robote koji mogu da sviraju violinu, trče maraton i vode vjenčanja, ali nema nijedne mašine koja bi pomogla u popravci oštećenih reaktora u nuklearnim centralama.
Umjesto robota, tim stručnjaka dobio je nezavidan i možda smrtonosan zadatak da ohladi reaktore i potrošeno nuklearno gorivo uz povremene pauze da bi izbjegli izlaganje radijaciji.
Neimenovani zvaničnik japanskog Ministarstva za nauku rekao je da je robot korišten za detekciju nivoa radijacije kod postrojenja Fukušima, ali je zvaničnik Agencije za nuklearnu bezbjednost Hidehiko Nišijama izjavio da nemaju nikakve podatke da je upotrijebljena ijedna mašina.
Jen se oporavlja
Poslije prvobitnog drastičnog pada vrijednosti akcija, berze se stabilizuju, a japanska valuta jen je juče ojačala rekordno u odnosu na dolar.
Vrijednost dolara se na azijskom tržištu kreće oko 78,90 jena, nakon što je u jednom trenutku pala na 76,53 jena ili daleko ispod prethodnog istorijski minimalnog nivoa od 79,75 jena iz aprila 1995. godine.
Centralna banka Japana je finansijskim institucijama te zemlje stavila na raspolaganje dodatnih 15,7 biliona jena (oko 198 milijardi dolara), kako bi ublažila tenzije u vezi sa stanjem svoje privrede.
S druge strane, sirova nafta je juče na berzi u Njujorku poskupjela na blizu 99 dolara za barel, dok trgovci pomno prate nastojanja Japana da izbjegne katastrofu.
Bespilotna letjelica
Američka vojska poslaće svoju špijunsku bespilotnu letjelicu global hauk da snimi i izvidi situaciju u nuklearnoj centrali Fukušima i oko nje, objavila je japanska vlada.
Fotografije koje će napraviti njena kamera s infracrvenim senzorima mogle bi se pokazati vrlo korisnim u otkrivanju šta se događa unutar zgrada reaktora, oko kojih je zabilježen visok nivo radijacije, piše agencija Kyodo.
Misija je isplanirana nakon što se pokazalo da japanska vlada nije u mogućnosti obuzdati curenje radioaktivnog materijala iz reaktora nuklearke.
Obje vlade smatraju kako bi misija nadalje produbila japansko-američku saradnju. Američka vojska već je pružila usluge logistike, transporta i spasavanja na područjima devastiranim potresom i cunamijem.
Inače, američka vojska u Japanu načelno se ne smije približiti unutar 90 kilometara od nuklearke, ali spomenuta misija tu će zabranu promijeniti.
Saučešća
Patrijarh srpski Irinej uputio je prvojerarhu Japanske pravoslavne crkve, arhiepiskopu tokijskom i mitropolitu japanskom Danilu, telegram saučešća povodom katastrofalnog zemljotresa koji je zadesio Japan.
"Vaše blaženstvo, povodom katastrofalnog zemljotresa, molimo Vas da zajedno s porodicama postradalih i celim narodom Japana primite naše iskreno i duboko saučešće", naveo je patrijarh.
Predsjednik Srbije Boris Tadić upisao se juče u Beogradu u knjigu žalosti i izrazio najdublje saučešće japanskom narodu povodom zemljotresa i cunamija koji su pogodili tu zemlju.
"Izražavam najdublje saučešće prijateljskom narodu Japana zbog tragedije koja je zadesila divnu zemlju i njene ljude", riječi su koje je predsjednik Tadić napisao u knjizi žalosti u Ambasadi Japana u Beogradu.
Vezane vijesti:
Radnici u nuklearki sigurno će umrijeti za nekoliko sedmica (Video)
Bezuspješni pokušaji hlađenja Fukušime
Japan: Za 48h moguća najveća katastrofa na svijetu (Video)