JEREVAN - Svejermenski patrijarh Kerekin Drugi služio je danas pomen u Memorijalu jermenskim žrtvama genocida na brdu Cecernakarberd u Jerevanu.
U svim jermenskim crkvama u svijetu 24. aprila služi se pomen žrtvama genocida nad tim narodom u Turskoj, koji je počeo 24. aprila 1915. i trajao do 1918. godine, prenosi Vjerska informativna agencija /VIA/.
Turska policija je 24. aprila 1915. godine u Carigradu uhapsila najuglednije i najuticajnije Jermene – sveštenike, umjetnike, novinare, industrijalce. Masakri i pogromi nad Jermenima vršeni su u Turskoj već od 1894. do 1896. godine, kada ih je stradalo oko 200.000.
Jermeni imaju podatke da je od dva miliona sunarodnika koji su živjeli u Turskoj postradao 1,5 milion. Turska navodi da ih je "umrlo 300.000 od bolesti i iscrpljenosti tokom preseljavanja". Osim Jermena, tada su stradali i Grci, kao i drugi hrišćani.
Imena logora Dair-es-Zor i Ras-ul-Ain simboli su stradanja. U provođenju genocida Turcima su u znatnoj mjeri pomogli Kurdi. Vođa kurdske DTP partije Ahmed Tursk izrazio je prije dvije godine žaljenje i stid zbog toga.
Oko 30.000 Turaka je prije dvije godine potpisalo putem interneta izvinjenje "jermenskoj braći i sestrama" za naneseni bol i stradanje. Protiv ove inicijative angažovalo se državno tužilaštvo, zbog sumnje da se "vrijeđa turska nacija".
Parlamenti mnogobrojnih zemalja svijeta proteklih decenija donijeli su rezolucije ili deklaracije kojima se konstatuje da je Turska izvršila genocid nad Jermenima.