Prije ruske invazije na Ukrajinu, sudbina opozicionara Alekseja Navaljnog dovela je do evropskih i američkih sankcija i bila je značajna tačka razdora između Kremlja i zapadnih zemalja.
Ali poslije dvije godine rata, sve se promijenilo i BBC se pita kakve bi mogle da budu posljedice po Moskvu sada?
Prije četiri godine, trovanje Navaljnog u Sibiru narušilo je ruske odnose sa Njemačkom, u kojoj je bio liječen.
A opet, uprkos pokušaju ubistva Navaljnog, okupaciji Krima i ruskim vojnim operacijama u istočnoj Ukrajini, Berlin je i dalje bio spreman da učestvuje u aktivnoj trgovini sa Rusijom i kupovini ruskog gasa.
Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je poslije sastanka sa Vladimirom Putinom u Ženevi 2021. godine da je upozorio ruskog lidera na "katastrofalne posljedice" u slučaju smrti Navaljnog iza rešetaka.
Na dan kada je objavljeno da je Navaljni umro, Bajden održao kratak govor odavši poštu hrabrosti ruskom opozicionaru, rekavši da je "Putin odgovoran za njegovu smrt".
Međutim, kad ga je novinar pitao kakve će biti „katastrofalne posljedice", Bajden je odgovorio rekavši: "To je bilo prije tri godine. Od tada su se oni suočili sa vraški mnogo posljedica."
"Razmišljamo o tome šta još može da se učini", dodao je on.
"Razmatramo veliki broj opcija. To je sve što ću reći za sada."
Ali teško je zamisliti ozbiljnije posljedice od onih koje su već uvedene poslije otpočinjanja rata u Ukrajini, kaže doktor Ben Nobl, vanredni profesor ruske politike na Univerzitetskom koledžu u Londonu i koautor biografije Navaljni: Putinov najveći neprijatelj, budućnost Rusije?
"Smrt Navaljnog bi imala ogromnog uticaja pre četiri ili pet godina zato što bi EU sa pozicije opreznog dijaloga prešla na mnogo otvorenije uvođenje sankcija i iskazivanje neprijateljstva, ali ti mostovi su već spaljeni."
Biće mnogo tvrde retorike evropskih zemalja, a možda i nekih novih simboličkih sankcija, sugeriše on.
"Veoma je važno za zapadne prestonice da se oglase i koriste oštar rečnik, iako mogu da pozovu Kremlj na odgovornost samo rečima", kaže on.
"Iako je sada prekasno da se spase Navaljni."
Takvi sentimenti su već bili izraženi - njemački kancelar Olaf Šolc je rekao da Putin treba da "odgovara za ono što je uradio", a francuski predsjednik Emanuel Makron je direktno okrivio ruske vlasti, piše BBC.
Čak i u skorijoj prošlosti, smrt Navaljnog u ruskom zatvoru mogla je da ima ozbiljne posljedice po odnose Moskve sa zemljama Evropske unije, kaže doktor Aleks Klarkson, predavač na njemačkim, evropskim i međunarodnim studijama na Kraljevskom koledžu u Londonu.
"Smrt Navaljnog bi imala ogromnog uticaja pre četiri ili pet godina zato što bi EU sa pozicije opreznog dijaloga prešla na mnogo otvorenije uvođenje sankcija i iskazivanje neprijateljstva", kaže Klarkson.
„Ali ti mostovi su već spaljeni."
Sada, poslije skoro dvije godine ruskog rata u Ukrajini, odnosi između Kremlja i zemalja EU (sa izuzetkom Mađarske) nepopravljivo su narušeni.
U međuvremenu, evropske zemlje polako ali sigurno povećavaju proizvodnju municije za ukrajinsku vojsku i raspravljaju o tome kako Evropa može da nastavi da podržava Kijev bez učešća Amerike.
Sveukupno gledano, zaključno sa januarom ove godine, Evropska unija (i kao blok i kao pojedinačne zemlje) izdvojila je ili obećala 144 milijardi evra za vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini — dvaput više nego Sjedinjene Američke Države.
„"Zaista imam problema da zamislim šta Evropljani mogu da urade više od onoga što su već uradili", kaže Klarkson.
Od 2022. godine, Rusija je pretekla prethodne lidere Iran i Sjeverna Koreja kad je u pitanju količina sankcija uvedenih protiv trgovine, finansija i privatnih pojedinaca.
Zapad i njegovi saveznici su Rusiju odsjekli od kredita, ulaganja i tehnologije, zatvorili tržišta za ruski izvoz, zamrznuli rezerve ruske valute i sada razmatraju da li da ih dodjele Ukrajini.
Stotine stranih kompanija prestalo je da radi u Rusiji.
Jahte i vile ruskih zvaničnika i oligarha su zaplijenjene, a njihovi bankovni računi zamrznuti.
Vlada zabrinutost, kaže Klarkson, da je potpuni raskid svih veza sa Zapadom dao Rusiji odriješene ruke da pojača represiju protiv protivnika unutar zemlje.
"To podsjeća na ono što se desilo sa nekim režimima na Bliskom istoku, kao u slučaju Hafeza Al Asada ili Sadama Huseina", kaže Klarkson.
"Kad su se njihovi odnosi sa Evropljanima, a pogotovo Amerikom prekinuli, krenuli su mnogo svirepije na domaću opoziciju."
Smrt Navaljnog je mogla da ima uticaja i na unutrašnje političke rasprave u Evropi, gdje su mnoge partije i pokreti krajnje desnice ujedinjene u otporu prema Evropskoj uniji, ali zauzimaju različite stavove prema Rusiji.
"Dva ključna proruska pokreta su Alternativa za Njemačku i austrijska Slobodarska stranka", kaže Klarkson.
I dok se ova prva suočava sa ozbiljnim problemima posle niza skandala, u nekoliko anketa je krajnje desničarska Slobodarska stranka na vodećem mjestu pred austrijske parlamentarne izbore ove jeseni, prenosi Kurir.
To predstavlja najozbiljnije iskušenje po evropsko jedinstvo povodom podrške Ukrajini i suprotstavljanja Rusiji, smatra Klarkson.
Ozbiljnije od mađarskog premijera Viktora Orbana, na primjer, čije je protivljenje liderstvo EU naučilo da premošćava.
Smrt Navaljnog biće neprijatna činjenica za takve pokrete i stranke: biće im teže da tvrde da Austrija i Njemačka tonu u diktaturu dok je u zemlji prema kojoj osjećaju najveću naklonost lider opozicije upravo umro u zatvoru.
Smrt Navaljnog mogla bi da utiče i na kampanju za američke izbore u novembru, smatra doktor Timoti M. Fraj, profesor postsovjetske spoljne politike sa Instituta Hariman na Univerzitetu Kolumbija.
"Napori Trampa i njegovog tima da normalizuju Rusiju pretrpeće težak udarac", kaže Fraj.
Donaldu Trampu će biti teže da ubijedi američke glasače i vašingtonsku elitu u potrebu da se zauzme mekši stav prema Kremlju, kaže on.
Smrt Navaljnog, misli Fraj, mogla bi čak da navede republikance u Kongresu da odobre novi paket pomoći za Ukrajinu, razrješivši skoro dvomjesečnu raspravu.
Oni su blokirali ovu mjeru, tvrdeći da mora da se zaustavi rekordni priliv migranata preko američke granice prije nego što se pomogne stranim zemljama.
Tramp je pozvao stranku da pruži otpor postizanju sporazuma sa demokratama, dodavši da inostrana pomoć treba da poprimi oblik kredita umjesto bespovratne pomoći.
Pitanje je sada da li će se republikanski kongresmeni oglušiti o vođu stranke.
"Podrška stranoj pomoći Ukrajini je i dalje veoma popularna u Sjedinjenim Američkim Državama. A samo intervencija kandidata Trampa sprečava Kongres da usvoji paket pomoći", kaže Fraj.
"Da nema otpora Donalda Trampa, mislim da ne bi bilo teško pronaći većinu u oba doma za usvajanje predloga zakona o pomoći."
Fraj ističe da se vođstvo Republikanske stranke razilazi od Trampa po pitanju Rusije, ali umjesto da peru prljav veš u javnosti, viši republikanski zvaničnici pokušavaju da u tišini izglade razlike iza zatvorenih vrata.
Smrt Navaljnog u zatvoru bi takve manevre moglo umnogome da oteža.