VAŠINGTON - Tereza Luis, osuđena na smrt zbog svirepog ubistva supruga Džulijana i njegovog sina Čarlsa, kako bi se domogla njihovog životnog osiguranja, pogubljena je u noći između četvrtka i petka, u jednom zatvoru u Virdžiniji.
Luisova, kojoj je ubrizgana smrtonosna injekcija, prva je žena još od 1912. godine koja je pogubljena u toj američkoj saveznoj državi, dok je na cijeloj teritoriji SAD smrtna kazna nad ženom posljednji put izvršena 2005. godine. U SAD smrtnu kaznu trenutno čeka još 61 žena.
Njeni advokati i protivnici smrtne kazne ukazivali su na njen nizak koeficijent inteligencije, koji je na granici mentalne retardiranosti, i na to da je bila manipulisana od strane svojih saučesnika. Ubistvo su 2002. godine izvršila dvojica saučesnika, od kojih je jedan bio njen ljubavnik. Oni su osuđeni na doživotnu robiju.
Od povratka smrtne kazne u SAD, 1976. godine, pogubljeno je 11 žena. Od 1900. godine u Americi je pogubljeno 50 žena.
Ako Amerikanci ikada odluče da ukinu smrtnu kaznu, na to ih jedino može navesti pravi američki razlog - novac.
Suđenja za zločine koji povlače smrtnu kaznu, a zatim godine čekanja na pogubljenje, predstavljaju katastrofu za budžete 35 američkih država čiji zakoni još predviđaju takav vid kažnjavanja. U SAD na izvršenje smrtne presude čeka više od 3.200 ljudi.
Takvi procesi su izuzetno skupi, presude se rijetko primjenjuju čak i kad više nema pravnih mogućnosti za pomilovanje, zbog čega vlasti u mnogim državama SAD, iako slijede ono što se najčešće zove "volja naroda", sada o smrtnoj kazni razmišljaju na drugi način. Kad god je neki zločinac osuđen na smrt, jedna škola mora da se zatvori - to je najopštija ocjena sve većeg broja studija koje se "hladne glave" bave finansijskim posljedicama zakona o smrtnoj kazni.
Kada se zaborave pravda, moralna pitanja, mogućnost da je pogubljeni nevin čovjek ili bilo koji drugi argument koji protivnici smrtne kazne potežu, činjenice se svode na sljedeću poruku: "Ubiše nas troškovi ubijanja ubica".
U posljednjih godinu dana četiri države - Kanzas, Kolorado, Montana i Konektikat - imale su emotivnu i politikom natopljenu debatu o smrtnoj kazni. U sve četiri države došlo je do značajnog pomjeranja javnog mnjenja ka ukidanju smrtne kazne, ali zakoni nisu mogli da prođu.
U Konektikatu, na primjer, Kongres te države izglasao je ukidanje smrtne kazne, ali je onda guverner stavio veto na taj zakon.
Prema podacima Informativnog centra za smrtnu kaznu, suđenja za zločine koji povlače smrtnu kaznu su za milion dolara skuplja od onih za koja se traži doživotna robija bez prava na pomilovanje. U sadašnjoj ekonomskoj krizi, troškovi se preispituju, a neki političari predlažu moratorijum na takva suđenja dok se stanje ne popravi.
Jedna studija Urbanog instituta analizirala je iskustvo Merilenda i pokazala da svako suđenje u kojem se traži smrtna kazna košta 1,9 miliona dolara više u odnosu na suđenje u kojem se to ne traži. Od 1978. godine, svako od pet pogubljelja izvršenih u toj državi koštalo je poreske obveznike 37,2 miliona dolara.
U Nju Džerziju od 1983, na takva suđenja potrošena su 253 miliona dolara više nego da tužilac nije tražio smrtnu kaznu, a da pritom niko nije ni pogubljen.
Od 197 suđenja za zločine koji povlače smrtnu kaznu, takva presuda je donesena u 60 slučajeva, od kojih je 50 ukinuto, tako da je u toj državi 10 ljudi bilo u redu za smrt, dok prije dvije godine smrtna kazna nije ukinuta.
Državni revizor u Tenesiju nedavno je procijenio da troškovi suđenja u kojima se traži smrtna kazna koštaju najmanje 48 odsto više od onih u kojima tužilac traži "samo" doživotni zatvor.
U Kanzasu je jedna studija, urađena na zahtjev Vlade, pokazala da su ti troškovi veći za 70 odsto, dok je u Floridi procijenjeno da bi se samo ukidanjem smrtne kazne uštedio 51 milion dolara.
Nigdje dileme nisu takve kao u Kaliforniji, gdje skoro 700 ljudi čeka pogubljenje. Kalifornija bi momentalno uštedjela milijardu dolara ukoliko bi ukinula smrtnu kaznu. Ako to ne učini, moraće da potroši još 400 miliona dolara za izgradnju novog zatvora.
Samo držanje u zatvoru osuđenih na smrt košta godišnje po osobi 90.000 dolara više od regularnog zatvorskog tretmana, što je dodatno opterećenje od 63 miliona dolara za državni budžet.
Ankete pokazuju da 70 do 80 odsto Amerikanaca podržava smrtnu kaznu i niko ne očekuje da se to uskoro promijeni.
Prisustvo smrtne kazne u krivičnom zakonu čini danas Ameriku izuzetkom među razvijenim demokratskim zemljama i približava sasvim drugačijoj grupaciji država.
Ukupno 95 odsto smrtnih kazni u svijetu izvrši se u pet država - SAD, Kina, Irak, Pakistan i Saudijska Arabija.
- 50 žena u SAD pogubljeno od 1900.
- 11 žena pogubljeno od povratka smrtne kazne, 1976.
- 61 žena u SAD trenutno čeka smrtnu kaznu
- 3.200 ljudi u SAD čeka na izvršenje smrtne presude