MOSKVA - Bivši službenik američke Centralne obavještajne agencije Edvard Snouden puna tri dana je proučavao ruski zakon i razmišljao o tome koju formu utočišta da zatraži u Rusiji, nakon što je javno saopštio da želi da ostane u ovoj zemlji.
Ruski advokat Anatolij Kučerena, koji je pomogao Snoudenu u ovom procesu, kaže da je ovaj odbjegli državljanin SAD morao dobro da prouči sve stavke ruskog zakona iz ove oblasti.
Snouden je rekao na sastanku sa aktivistima na moskovskom aerodromu "Šeremetjevo" da želi "privremeni politički azil" u Rusiji, ali mu je kasnije rečeno da to ne postoji u Rusiji. On je na raspolaganju imao najmanje tri zakonom definisane mogućnosti, prenijela je agencija RIA "Novosti".
Prva opcija je politički azil, ali se ona u Rusiji koristi veoma rijetko i predstavlja najkomplikovanije rješenje. Zahtjev za azil može podnijeti osoba koja je izložena progonu na političkoj osnovi izvan Rusije. Zahtjev se podnosi Federalnoj službi za migracije /FSM/, a, prema Ustavu, konačnu odluku o prihvatanju ili odbacivanju donosi predsjednik države.
RIA "Novosti" navodi da bi to vjerovatno još više pojačalo napetosti između SAD i Rusije, što predsjednik Vladimir Putin nikako ne želi. On je i sam rekao da su odnosi Moskve i Vašingtona važniji od ovog pojedinačnog slučaja.
Rusija je u svojoj novijoj istoriji dodijelila samo jedan politički azil - bivšem predsjedniku Azerbejdžana Ajazu Mutalibovu, 1999. godine.
Druga opcija za Snoudena je izbjeglički status, koji se dodjeljuje strancimna izloženi progonu izvan Rusije na osnovu njihove vjere, državljanstva, rase, nacionalnosti ili iz socijalnih ili političkih razloga.
Zahtjev za dobijanje ovog statusa mora biti razmotren u roku od tri mjeseca, ali ponekad traje i duže. Podnosioci zahtjeva moraju da prođu medicinski pregled i daju otiske prstiju. Izbjeglički status dodjeljuje se na tri godine i može biti produžen.
Rusija je od 1997. godine do 2007. godine primila 25.931 ovakvih zahtjeva od ljudi iz 87 zemalja, a odobrila je oko 33 odsto, navodi se u zvaničnim podacima FSM.
Treća opcija je privremeni azil, što je za Snoudena vjerovatno najlakša opcija, zbog čega ju je i odabrao, navodi RIA "Novosti". Ovaj status je nepolitički i može se dodijeliti osobi kojoj je odbijen izbjeglički status ili onoj koja ne može biti poslata iz Rusije "iz humanitarnih razloga".
Procedura odobravanja ovog statusa traje tri mjeseca, a status se dodjeljuje na 12 mjeseci, sa mogućnošću produžavanja na godišnjem nivou. Ukoliko dobije privremeni azil, Snouden može da ostane u nekom od specijalnih centara za izbjeglice i legalno radi na teritoriji Rusije.
Prema podacima FSM, od 2001. godine do 2007. godine odobreno je 2.446 ovakvih statusa, odnosno uvaženo je 43 odsto zahtjeva.
Snouden je medijima objelodanio postojanje tajnog američkog programa nadzora telefonskog saobraćaja i interneta, zbog čega Vašington želi da mu sudi.