KAIRO - Poslije nasilja zbog političke krize u Egiptu u kome je život izgubilo najmanje 37 ljudi, a više od 1.400 ranjeno, već se postavljaju pitanja da li ta zemlja, poput Sirije, srlja u građanski rat.
Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da Egipat ide u tom pravcu i upozorio je na opasne sukobe pristalica i protivnika svrgnutog predsjednika Muhameda Morsija, dok su Sjedinjene Američke Države juče izrazile zabrinutost zbog nasilja u Egiptu i pozvale sve strane da se uzdrže od nasilja.
Sličan stav stigao je u petak i iz kabineta generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Ban Ki-Muna, gdje kažu da je potrebno da se što prije sve vrati u mirne vode, uz civilnu demokratsku kontrolu vlasti.
Američki državni sekretar Čak Hejgel je u petak i subotu tri puta razgovarao sa šefom egipatskih oružanih snaga, ističući potrebu "mirne građanske tranzije Egipta", saopštio je danas Pentagon.
Bivši šef izraelske vojne obavještajne službe Amos Jadlin je nešto optimističniji i smatra da će "homogenizovana egipatska populacija" koja podržava armiju, spriječiti da zemlja uđe u građanski rat.
Mogućnost izbijanja građanskog rata je, smatra on, mala, jer je egipatski narod jedinstveniji u odnosu na situaciju u Siriji i stoji uz armiju.
Prema njegovim riječima, ne postoji mogućnost da vojska otvori vatru na civile.
Jadlin smatra da Muslimanska braća imaju dvije mogućnosti - ili da slijede mapu puta koju je postavila opozicija ili da se kroz politički proces ponovo vrate na vlast. Postoji još jedna opcija, kako je kazao - da se bore za vlast u ime Alaha, u stilu Al-Kaide.
Što se tiče situacije na Sinajskom poluostrvu, gdje je u porastu nasilje nakon smjene predsjednika Morsija, Jadlin smatra da je bezbjednost u toj oblasti pogoršana još u vrijeme vladavine bivšeg predsdednika Hosnija Mubaraka.
Jadlin ističe još jedan momenat, a to je da će egipatska armija sada moći slobodnije da se obračunava s ekstremnim islamističkim grupama na Sinaju, jer, za razliku od vlasti pod Morsijem, sada će moći da osjeti da ima i političku podršku za svoje akcije.
Vojno svrgavanje demokratski izabranog predsjednika Morsija, udarac je za pokret Hamas u palestinskoj oblasti Gaza, citirao je u subotu izraelski Vojni radio izjavu izraelskog ministra za javnu bezbjednost Jicaka Aharonoviča.
On je podsjetio i da je Izrael uspostavio dobre odnose sa Egiptom u vrijeme kada je na čelu te države bio Morsi.
"U Siriji već bukti građanski rat, a Egipat ide u tom pravcu. Mi bismo voljeli da egipatski narod izbjegne takvu sudbinu", izjavio je Putin tokom posjete Kazahstanu, prenio je AFP.
Rusko ministarstvo spoljnjih poslova ranije je apelovalo na sve strane u egipatskog političkoj krizi da pokažu uzdržanost.
Danas se na tu temu oglasio i bivši britanski premijer Toni Bler koji je iznio stav da egipatska vojska nije imala drugog izbora nego da svgne s vlasti islamističkog predsjednika Morsija.
Da to nije urađeno, piše Bler u današnjem "Observeru", jedina alternativa za vojsku je bila da pusti da Egipat ode u haos.
Bler je, podsjeća Rojters, bio bliskoistočni izaslanik ispred SAD, Rusije, Evropske unije i Ujedinjenih nacija.
Vojska je svrgla s vlasti Morsija u srijedu, nakon velikih protesta protiv njegove vladavine, a nakon toga je u protestima širom zemlje poginulo nekoliko desetina ljudi.
"Ne možemo dozvoliti da se Egipat raspadne", napisao je Bler i dodao da Zapad treba da podrži egipatsku demokratsku tranziciju.
Pored toga, Bler smatra da zapadne zemlje imaju odgovornost da rade na uspostavljanju mira u široj oblasti Bliskog istoka.
Vođa liberalne opozicije Mohamed El Baradej založio se za ulazak pokreta Muslimanska braća u političku budućnost Egipta, u intervjuu medijima koji je dao prije nego što njegova kandidatura za premijera nije dobila "zeleno svjetlo".
Dobitnik Nobelove nagrade za mir - El Baradej rekao je, za njemački "Špigl", da pripadnike Muslimanske braće svrgnutog predsjednika Morsija ne treba tretirati kao kriminalce.
"Zalažem se za uključenje Muslimanske braće u proces demokratizacije", rekao je on.
"Niko ne treba da bude doveden pred sudiju bez ubjedljivih razloga. Prema bivšem predsjedniku Morsiju treba da se dostojanstveno ophodi", rekao je El Baradej i dodao da su takvi principi "preduslovi za nacionalno pomirenje".
Iran je u svojoj današnjoj prvoj zvaničnoj reakciji na vojno svrgavanje Morsija nazvala taj čin nedopustivim, prenijela je državna agencija IRNA.
Portparol iranskog ministra spoljnih poslova Abas Aragči je, kako je prenijela IRNA, izjavio da Morsijeve pristalice ne treba da odustanu od svojih zahtijeva da on bude vraćen na vlast.
Aragči je rekao i da o funkciji predsjednika ne treba da odlučuje "ulica".
"Islamisti i revolucionari ne treba da budu frustrirani, jer za arapskim proljećem može da uslijede vruće ljeto i hladna zima", dodao je Aragči.
On, međutim, vojnu intervenciju u Egiptu nije nazvao pučem, prenijela je agencija AP.
Morsi je okončao period diplomatskog zahlađenja sa Iranom, duži od tri decenije nakon Islamske revolucije u toj zemlji 1979. godine.