BERLIN - Konzervativci Fridriha Merca su pobijedili, a izbori u Njemačkoj 2025. godine doveli su do nekih važnih i fascinantnih priča koje otkrivaju promjene u najvećoj evropskoj ekonomiji.
Alternativa za Njemačku, ili AfD, udvostručila je svoju podršku za samo četiri godine na 20.8 odsto i proširila se iz svoje baze podrške na istoku, postavši druga najveća politička snaga u parlamentu.
U međuvremenu, SPD odlazećeg kancelara Olafa Šolca imao je najgori rezultat u posljednjih nekoliko decenija, osvojivši samo 16.4 odsto glasova.
AfD dominira na istoku, širi se na zapad
Mapa izbornih rezultata u Njemačkoj podsjetila je na vrijeme hladnog rata, kada je gvozdena zavjesa dijelila komunističku Istočnu Njemačku od Zapadne.
Na istoku dominira svijetloplava boja AfD-a, osim u Berlinu i polovini Lajpciga. Na zapadu je velika većina postala konzervativno crna, posebno u Bavarskoj, gdje Mercova konzervativna sestrinska partija CSU dominira.
Ali AfD se širi i na zapadu, a politička lojalnost starim mejnstrim partijama je nestala.
Za svakog petog Nijemca to je postalo normalno.
"Oni su samo normalni ljudi" rekao je jedan mladić imigrantskog porijekla u Duizburgu, gradu u starom industrijskom srcu Zapadne Njemačke.
Iako je zauzeo drugo mjesto, AfD je blokiran da bude dio sljedeće vlade zbog "zaštitnog zida" (ili Brandmauera) kojim upravljaju glavne njemačke stranke, koje ne sarađuju ni sa jednom strankom koja se smatra ekstremističkom od kraja Drugog svjetskog rata.
Liderka AfD-a Alis Vajdel insistira da je to libertarijanski, konzervativni pokret, a ne rasistički. Njeno veliko povećanje javne podrške poklopilo se sa serijom smrtonosnih napada u proteklih devet mjeseci koje su izveli imigranti.
AfD je prihvatio veoma kontroverznu politiku zvanu "remigracija", koju definiše kao deportaciju migranata koji su počinili zločine. Ali termin se može odnositi i na masovnu deportaciju migranata i njihovih potomaka.
U maju 2024. njemački sud je odbacio žalbu AfD-a na presudu kojom se smatra da je ekstremistička organizacija krajnje desnice. Sudije su utvrdile da je AfD imao "stavove koji omalovažavaju demokratski poredak i koji su nekompatibilni sa principom demokratije".
U tri njemačke države na istoku, Tiringiji, Saksoniji-Anhaltu i Saksoniji, domaći obavještajci su označili AfD kao desničarske ekstremiste.
Vodeća ličnost AfD-a u Tiringiji Bjorn Heke dva puta je osuđen zbog upotrebe zabranjenog nacističkog slogana "Alles fur Deutschland" - "Sve za Njemačku". Pristalice Alis Vajdel uzvikivale su njeno ime tokom predizborne kampanje koristeći frazu "Alis za Njemačku".
Izlaznost je bila najveća u posljednjih 40 godina
Od 1987. izlaznost nije dostigla 82.5 odsto na njemačkim izborima, a to je bilo tri godine prije ponovnog ujedinjenja istoka i zapada.
Prije četiri godine iznosila je 76.6 odsto.
To odražava koliko su Nijemci bili energični na ovim izborima, koji dolaze u ključnom trenutku za njihovu zemlju. U posljednjem dijelu kampanje bilo je devet TV debata, što je odrazilo širok stepen interesovanja glasača.
Sve se urušilo za vođe prethodne vlade
Trostranačka vlada odlazećeg kancelara Olafa Šolca raspala se krajem prošle godine, a u roku od 24 sata od izbora u nedjelju sva tri lidera su izjavila da napuštaju istaknute pozicije u politici.
Lider ekonomskih liberala FDP bio je prvi. Kristijan Lindner, koji vodi svoju stranku 11 godina i nije uspio da dobije nijedno mjesto poslanika, rekao je da napušta politiku poslije 25 godina.
Lindnerovo odbijanje da napravi kompromis u vezi sa pravilima o dugu prvo je srušilo vladu, a potom i njegovu stranku poslalo na dno.
Iako će Šolc ostati kancelar do formiranja nove vlade, on neće učestvovati u pregovorima o koaliciji i napustiće vodeće pozicije u stranci.
Vicekancelar Zelenih Robert Habek takođe napušta vodeću poziciju nakon što je njegova stranka pala ispod 12 odsto na izborima.
TikTok generacija vraća Ljevicu iz mrtvih
Do prije nekoliko nedjelja djelovalo je da je Ljevica osuđena na propast kada se jedna od njenih vodećih članica Sara Vagenkneht povukla iz nje i osnovala sopstvenu, više populističku stranku sa još osam poslanika.
Popularnost Vagenknehtove neko vrijeme je porasla dok je bila šefica stranke BSW, ali je na kraju pala ispod praga od pet odsto za ulazak u parlament.
Priča je bila veoma drugačija za Ljevicu (Die Linke), koja se vratila iz mrtvih inspirativnom kampanjom na društvenim medijima.
Hajdi Rajhinek, kopredsjedavajuća Ljevice, postala je viralna nakon što je održala govor u kome je entuzijastično branila zaštitni zid protiv AfD-a.
Sada ima 580.000 pratilaca na TikToku, a njena objava je privukla sedam miliona pregleda.
Njena stranka je dobila nešto manje od devet odsto glasova.
Mladi idu lijevo i desno, stari se drže centra
Viralni video-snimci Ljevice pomogli su da se obezbijedi četvrtina glasova onih koji su stari od 18 do 24 godine, a AfD je dobio 21 odsto podrške ove starosne grupe, prema istraživanjima TV ARD.
Alis Vajdel je bila najveći hit na društvenim mrežama tokom izbora, veći čak i od Hajdi Rajhinek. Privukla je više od 935.000 pratilaca na TikToku.
Za starije od 35 godina privlačni su demohrišćani, i to više muškarcima nego ženama, prenosi "24Sedam".