BRISEL, BEOGRAD - U Berlinu će u ponedjeljak popodne, u sjedištu njemačke kancelarke Angele Merkel, biti održan sastanak kojem će, pored kancelarke i koorganizatora ovog susreta, francuskog predsjednika Emanuela Makrona, prisustvovati lideri takozvane "zapadnobalkanske šestorke", Slovenije i Hrvatske, kao i šefice evropske diplomatije Federike Mogerini.
Centralna tema, kako je ranije najavljeno, biće Kosovo i Metohija, a kako Tanjug saznaje iz njemačkih izvora, sastanak počinje u 17.30 i predviđeno je da traje dva sata, bez formalnih zaključaka.
Isti izvor navodi da je ideja ovog skupa "revitalizacija dijaloga" Beograda i Prištine, odnosno, reanimacija procesa normalizacije odnosa Beograda i Prištine.
Ono, međutim, što odmah pada u oči je činjenica da će dijalog i normalizacija odnosa Beograda i Prištine po prvi put biti zajednička tema razgovora lidera Njemačke i Francuske, EU, država regiona i zvaničnika Srbije i privremenih kosovskih institucija.
To se u velikoj mjeri podudara sa stavom EU da bi pravno obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine morao da bude prihvatljiv kako za dvije strane u dijalogu, tako i zemlje članice i region, kao i za EU.
Činjenica je, međutim, da se po prvi put o Kosovu i Metohiji razgovara, iako neformalno, u promenjenom formatu, u kojem Njemačka i Francuska, kao vodeći mentori kosovske nezavisnosti traže saveznike, u regionu, za stav da svako rješenje osim verifikovanja faktičkog stanja donosi nestabilnost regionu, pa i EU.
Čime je, faktički, s gledišta Srbije, unaprijed isključen bilo kakav kompromis, a sastank se ne može videti drugačije nego kao dodatni pritisak na Srbiju.
Njemačka, čini se, u ponedjeljak namjerava da pokaže da preuzima ulogu evropskog vođe u ovom političkom dijalogu, i da stvari vrati na početak, na 2012. godinu, kada je upravo kancelarka pokrenula inicijativu za pregovore Beograda i Prištine pod vođstvom EU.
A to znači - da anulira sve razgovore o mogućnosti drugačijeg ishoda, poput ideje o razgraničenju ili nekoj drugoj vrsti kompromisa, na koju su, kao moguću uz saglasnost dvije strane, dozvolili Mogerini i komesar za proširenje Johanes Han.
Ima tu i drugih poruka, prije svega da će se problem Kosova rješavati u Evropi, jer je to njeno dvorište, a ne u Vašingtonu, te da Merkelova i Makron "slučaj Kosovo" ne prepuštaju ni Americi, ni Rusiji, te da taj problem žele da zadrže isključivo pod svojom kontrolom.
Ta računica ignoriše činjenicu da bez saglasnosti Srbije rješenja za Kosovo nema, niti je konačni sporazum moguć izvan Savjeta bezbijednosti.
I - bez učešća stalnih članica tog tijela, pa i Rusije i Kine, sa čijom podrškom predsjednik Srbije Aleksandar iz Pekinga stiže u Berlin.