BERLIN - Njemačka i Francuska mogu, ako rade zajedno, da prebrode geopolitičke izazove sa kojima se Evropa suočava, kao što su ratovi u Ukrajini i Gazi, i predsjednički izbori u SAD.
Rekao je ovo Frank-Valter Štajnmajer, njemački predsjednik, koji je dočekao francuskog kolegu Emanuela Makrona u Berlinu, a koji je stigao u trodnevnu posjetu ovoj zemlji.
Makron je novinarima, nakon prijema u predsjedničkoj palati, rekao da posjeta dolazi u ključnom trenutku za Evropu, ukazujući, između ostalih izazova, na rat u Ukrajini.
"Moramo da se suočimo sa imperijalističkom težnjom u Evropi... to podrazumijeva jačanje francusko-njemačkih odnosa", poručio je Makron.
Njemački predsjednik, koji ima uglavnom ceremonijalnu funkciju, rekao je da Njemačka i Francuska mogu, ako rade zajedno, da prebrode geopolitičke izazove sa kojima se Evropa suočava, kao što su ratovi u Ukrajini i Gazi, i predsjednički izbori u SAD, prenio je RTS.
To je prva posjeta francuskog predsjednika Njemačkoj poslije skoro četvrt vijeka, tačnije prije 24 godine.
Posjeta se posmatra kao pokazatelj stanja njemačko-francuskih odnosa u vrijeme velikih izazova za Evropu.
Usred političkih napetosti između Berlina i Pariza, dvije najveće sile Evropske unije nastoje da pokažu jedinstvo pred izbore za Evropski parlament sljedećeg mjeseca, ocjenjuje agencija Reuters.
Posljednja državna posjeta jednog francuskog predsjednika Njemačkoj bila je 2000. godine kada je u posjeti bio Žak Širak.
To je dugo razdoblje za dvije zemlje koje se osjećaju tijesno povezanim. Ipak, tako duga pauza politički ne znači ništa. Jer, šefovi vlada i resorni ministri dvije zemlje sastaju se svakih nekoliko mjeseci.
Kod državne posjete u prvom planu nije politika, nego susret sa zemljom i ljudima. Domaćin nije kancelar, nego predsjednik.
Francuski predsjednički par stigao je u Njemačku u nedjelju popodne u Berlin, a posjetiće i Drezden i Minster, gdje će Makron primiti Međunarodnu vestfalsku nagradu za mir.
Trebalo je da Emanuel i Brižit Makron posjete Njemačku još u julu prošle godine, ali je predsjednik otkazao posjetu zbog tadašnjih nemira u Francuskoj.
Ali za Makrona ni sada nije puno mirnije: u Novoj Kaledoniji, koja pripada Francuskoj, ali se nalazi blizu Australije i ima poseban status - prije desetak dana izbili su krvavi nemiri koji još traju. Uvedeno je vanredno stanje, predsjednik je bio na licu mjesta, a sada se evakuišu turisti.
Zatim, uskoro su evropski izbori i, prema ispitivanjima javnog mnjenja, najjača stranka bi mogla da postane desno-populistički Nacionalni savez (RN) Marin le Pen.
Osim toga, anketa Eurobarometra pokazuje poveći "umor" Francuza od EU: od svih 27 članica EU, Evropski parlament u Francuskoj ima najmanji ugled - baš u zemlji u kojoj taj parlament zasjeda i koja se zajedno sa Njemačkom smatra motorom Unije, prenio je Deutsche Welle.
"Naša Evropa može da umre", riječi su sa kojima je Makron prije mjesec dana na Sorboni pozivao na veću suverenost i zajedničku odbranu EU.
I kod mnogih pojedinačnih pitanja trenutno postoje jasne razlike u mišljenjima. Pariz otvoreno zagovara atomsku energiju, a Berlin je obustavio rad posljednje nuklearke uprkos nestašici energije.
Makron nije isključio slanje kopnenih trupa u Ukrajinu, dok Olaf Šolc, njemački kancelar, to kategorički odbija. Takođe slabo napreduju i planovi za proizvodnju njemačko-francuskog oklopnog vozila i borbenog aviona. Makron želi da Njemačka naoružanje naručuje od evropskih, pa dakle i francuskih firmi. No, Njemačka rado kupuje i od Amerikanaca.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.