ATINA - Oko 100 građana i desetine policajaca je povrijeđeno, a najmanje 40 zgrada zapaljeno u protestima više od 80.000 Grka protiv mjera štednje, koje je, na zahtjev MMF-a i EU, usvojio grčki parlament.
Prema izvještaju i fotografijama svjetskih agencija, glavni trg Sintagma i ulice Atine u noći sa nedjelje na ponedjeljak ličile su na pravu "ratnu zonu", gdje su demonstranti pokušali da se probiju kroz policijske kordone kako bi ušli u zgradu Parlamenta gdje je raspravljano o kontroverznim mjerama štednje.
"Obični ljudi su protiv tih mjera jer smatraju da su direktno uperene protiv njih i da idu u korist banaka. Drastično im je opao standard posljednjih godinu dana i uporni su da istraju u svojim namjerama, a to je da dugovi ne budu prebijani preko leđa naroda", ispričao je danas Banjalučanin Đorđe Ostojić, koji studira u glavnom gradu Grčke.
Dočaravajući situaciju u grčkoj prijestonici, Ostojić, koji je smješten u jednog grčkoj porodici, priča da je većina zgrožena scenama paljevine, kamenicama, razbijenim izlozima, razbacanim flašama... Međutim, ističe, srednji sloj stanovništva je protiv svih mjera štednje koje donosi Parlament Grčke, jer se te mjere upravo odražavaju na njih, odnosno na obične radnike, penzionere, socijalne slučajeve...
"Situacija je i dalje napeta i očekivati je nove demonstracije i proteste. U ovom trenutku na atinskom centralnom trgu Sintagma i te kako se osjeća miris suzavca. Policija je raspoređena svuda po gradu, a vatrogasna vozila kruže s rotacijama", ispričao je juče samo nekoliko sati nakon nemira Boro Bronza, ambasador BiH u Grčkoj.
On ističe da u Atini ima relativno malo bh. građana i da juče niko nije tražio pomoć ili se žalio na uslove života u Grčkoj.
Eksplozije i miris suzavca mogli su da osjete i poslanici koji su zasjedali nekoliko stotina metara udaljeni od desetina hiljada atinskih demonstranata koji su bili protiv sniženja plata, penzija i najavljenih otkaza. Na meti demonstranata uglavnom su bile zgrade banaka, prodavnice, a zapaljena je i jedna velika kino-sala.
Bacajući Molotovljeve koktele grupa demonstranata uzvikivala je parole: "Protiv okupacije države od strane kreditora" i "Pobuna je počela". Sukobi s policijom trajali su do ranih jutarnjih časova. Demonstracije, u kojima su uhapšene 23 osobe, iz Atine su se prelile i u ostale gradove u Grčkoj, a samo u Solunu se okupilo više od 20.000 ljudi.
Prema planu Vlade Grčke, na osnovu usvojenog paketa mjera štednje, ove godine trebalo bi da bude ušteđeno 3,3 milijarde evra, a do 2015. godine čak 14 milijardi. Mjere podrazumijevaju otkaze za 15.000 radnika u javnom sektoru, liberalizaciju radnog zakonodavstva, smanjene minimalne plate za 20 odsto sa 751 na 600 evra mjesečno. Nove pregovore za otpis dugova banaka, a uz mjere štednje poslanici su odobrili i dogovor o otpisivanju 100 milijardi evra dugova od strane privatnih banaka.
U zamjenu za najnovije mjere štednje povjerioci su Grčkoj obećali reprogram i smanjenje duga za ukupno 130 milijardi evra što joj je omogućilo da izbjegne proglašenje moratorijuma na plaćanje.
Lukas Papademos, premijer Grčke, upozorio je prije glasanja u Parlamentu, da bi u slučaju nelikvidnosti države Grci izgubili svoju ušteđevinu, država ne bi mogla da isplaćuje plate i penzije, te da bi došlo do nestašice uvozne robe od koje Grčka zavisi. On je u govoru pred parlamentarcima istakao da Grčka u tako teškim vremenima ne može sebi priuštiti demonstracije, te da vandalizam i nasilje nemaju mjesta u demokratiji i da neće biti tolerisani. Demonstranti, očito, ne dijele njegovo mišljenje.
Vandali rade za Vladu
Zanimljivo je da mnogi Grci smatraju da vandali koji pale zgrade, bacaju kamenice i Molotovljeve koktele na policiju rade upravo za Vladu Grčke.
"To svi misle, jer kada god krenu masovne demonstracije običnog naroda pojave se huligani sa maskama i sve upropaste. Počnu da pale, da se tuku sa policijom i onda ovaj običan narod se razbježi kućama. Svi Grci su protiv toga i uglavnom misle da Vlada stoji iza svih tih paljevina i nemira, jer je to najjednostavniji način da budu riješe demonstracija", ispričao je Đorđe Ostojić.
Podjele u koaliciji
Usvajanje programa štednje, u kojem je predviđeno smanjenje plata, penzija i minimalnih zarada, kao i nova otpuštanja zaposlenih u javnom sektoru, izazvalo je duboke podjele u koalicionim partijama. Dvije glavne stranke koalicione grčke vlade oduzele su mandate 43 svojih poslanika, jer nisu glasali za paket mjera štednje koji je usvojen u Parlamentu. Socijalisti su izbacili 22, a konzervativci 21 svog poslanika čime je njihova većina u Parlamentu, od ukupno 300 članova sa 236 smanjena na 193 poslanika. Samo zahvaljujući tome Parlament je mogao da usvoji sporni program štednje. Za mjere štednje je glasalo 199 poslanika, dok ih je 74 bilo protiv.
HRONOLOGIJA GRČKE KRIZE
2010.
2. maj - EU i MMF traže uštede od 30 milijardi dolara u naredne tri godine
5. maj - Tri osobe poginule u požaru u jednoj banci
6. maj - Usvojen program štednje kao uslov za dobijanje 110 milijardi evra
2011.
23. maj - Vlada odbacuje mogućnost odlaganja otplate dugova
8. jun - Odobreno petogodišnje kresanje troškova od 28,4 milijarde evra
27. oktobar - Lideri EU odlučuju da otpišu 50 odsto spoljnog duga Grčke
31. oktobar - Donesena odluka o referendumu za paket pomoći EU
4. novembar - Premijer Jorgos Papandreu podnosi ostavku
10. novembar - Lukas Papadimos imenovan za novog predsjednika Vlade
1. decembar - Škole, bolnice i javni prevoz nisu funkcionisali 24 sata