Svijet

Sukobi u Egiptu se nastavljaju, vojska tampon zona, EU zabrinuta

Sukobi u Egiptu se nastavljaju, vojska tampon zona, EU zabrinuta
Sukobi u Egiptu se nastavljaju, vojska tampon zona, EU zabrinuta
Agencije

KAIRO - Sukobi pristalica i protivnika predsjednika Egipta Hosnija Mubaraka ne jenjavaju na trgovima u Kairu, sve je više povrijeđenih i nastradalih, a prvi put je vojska stala u odbranu demonstranata, okrenuvši tenkovske cijevi prema pristalicama predsjednika.

Istovremeno, evropski lideri su izrazili zabrinutost zbog nastale situacije i poručili da politička tranzicija u toj zemlji mora odmah da počne.

Prema najnovijim izvještajima svjetskih agencija, egipatska vojska je okrenula tenkovske cijevi prema Mubarakovim pristalicama, nakon čega su se oni razbježali, ali su se nešto kasnije na obližnjem mjestu pregrupisali i nastavili da bacaju kamenje na demonstrante

Poslije sukoba u srijedu naveče na trgu Tahrir i okolnim ulicama u Kairu, kada su pristalice Mubaraka pucale na antivladine demonstrante i ubili šest a ranili 13 osoba, pristalice dvije strane su se u četvrtak ponovo sukobili.

Od početka demonstracija život je u nemirima izgubilo 150 ljudi, prema procjenama UN možda čak i 300.

Medicinsku pomoć je primilo ukupno 836 ljudi.

U  sukobima pripadnici dva tabora u petak bacaju kamenice jedni na druge, a Mubarakovi protivnici nose džakove pune kamenica do "prve linije fronta" kako bi odbili napad protivnika. 

Očevici navode da jedan tenk egipatske vojske i nekoliko pripadnika oružanih snaga pokušavaju da potisnu pristalice režima dalje od antivladinih demonstranata.

Vojska je ranije u Kairu napravila tampon zonu između dva tabora u dužini od oko 80 metara kako bi sprečila novo nasilje.

Zabrinutost zbog situacije u Egiptu izrazili su evropski lideri u zajedničkom saopštenju, poručivši da politička tranzicija u toj zemlji mora odmah da počne.

Oglasila se ponovo i zvanična Moskva koja je istakla da ne daje "ultimatum" Kairu ali poziva "sve strane da odustanu od nasilja".

I izraelski premijer Benjamin Netanijahu pažljivo prati događaje u susjednom Egiptu, ocijenivši da ako demokratija prevlada u toj zemlji, onda Egipat neće predstavljati opasnost po mir s Izraelom.

Da bi se donekle smirila situacija egipatski premijer Ahmed Šafik pozvao je opozicione grupe na pregovore, ali su lider opozicije Mohamed el Baradej i pokret Muslimanska braća odbacili taj poziv, ističući da najprije predsjednik Hosni Mubarak mora da ode s vlasti.

Al Džazira i drugi izvori su, međutim, izvijestili da su neke opozicione grupe pristale na pregovore, uključujući jednu od glavnih opozicionih stranaka Vafd.

U međuvremenu, egipatska vlada je negirala navode da je angažovala pristalice predsednika Mubaraka da napadnu antivladine demonstrante a premijer se izvinio se za napade na demonstrante, koje je nazvao "fatalnom greškom".

On je rekao da će kada se otkrije ko stoji iza tog zločina i ko ga je dozvolio, krivci biti pozvani na odgovornost i kažnjeni za ono što su učinili. Šafik je pozvao demonstrante da se raziđu i pomognu da se okonča kriza u zemlji.

Egipatsko tužilaštvo je u petak donijelo odluku o zabrani putovanja za nekoliko ministara iz bivše vlade, među kojima je i ministar policije i turizma.

Sem sukoba među samim demonstrantima, u Kairu su bili napadani i novinari, pa je jedan Rojtersov snimatelj pretučen blizu trga Tahrir, dok su Mubarakove pristalice nožem ubole jednog grčkog reportera u nogu, a fotoreportera koji je bio sa njim udarili su u glavu.

Portparol mirovne misije UN na Kipru, Rolando Gomez, saopštio je da će 350 zaposlenih u UN u Egiptu biti evakuisani na Kipar ili u Ujedinjene Arapske Emirate.

Više kandidata za Mubarakovog nasljednika

Lider egipatske opozicije Mohamed el Baradej nalazi se među nekoliko kandidata koji imaju izgleda da se nađu na čelu Egipta, a pitanje je da li će aktuelni predsjednik Hosni Mubarak ostati na vlasti do septembra, kada bi, kako je najavio, trebalo da se povuče.

Kandidata za nasljednika je više, ali među njima svakako nije Mubarakov sin Gamal, kako je ranije pominjano, piše Dojče vele.

Među kandidatima je i egipatski potpredsednik Omar Sulejman, bivši šef tajne službe koju finansira vojska, koji uživa veliki ugled u regionu zbog ključne uloge koju je imao u mirovnim pregovorima Hamasa i Izraela i između rivalskih palestinskih frakcija, ali su mase negativno reagovale na to što ga je Mubarak imenovao za svog potpredsjednika.

Sudeći po ugledu koji uživa u narodu, šanse za novog predsednika imao bi i predsjednik egipatskog Ustavnog suda Faruk Sultan, koji je na izborima u Egiptu prošle godine odbio da bude posmatrač, jer se vidjelo da će biti lažirani.

Kada je riječ o ostalim kandidatima iz redova opozicije, šanse za mjesto predsjednika daju se i liberalnom političaru i advokatu Ajmanu Nuru, osnivaču opozicione stranke Gad, koji je na predsjedničkim izborima 2005. bio protivkandidat Mubaraku, a poslije njih je uhapšen i u zatvoru je bio do pretprošle godine.

Izglede da bude novi šef države ima i vođa zabranjene najjače opozicione stranke Muslimanska braća, Mohamed Badi, blizak konzervativnom krilu, koji na izbore izlazi sa kandidatima koji se deklarišu kao "nezavisni".

Najčitanije