LONDON - Stroge mjere štednje, posebno u Evropi, imaju razarajući učinak na ljudsko zdravlje - sve je više zaraznih bolesti, ljudi sve češće padaju u depresiju, a zabilježeno je i znatno povećanje broja samoubistava.
Istraživači sa univerziteta Oksford i Stenford prikupili su i analizirali podatke o zdravlju ljudi tokom posljednjih deset godina, a rezultati su zapanjujući.
U Evropi i Sjevernoj Americi za vrijeme najteže krize i recesije zabilježeno je više od deset hiljada samoubistava. Više od miliin ljudi pati od nekog oblika depresije.
Bolni budžetski rezovi, povećanje nezaposlenosti i sve veće siromaštvo u Evropi doveli su do pogoršanja sistema zdravstvene zaštite, a posljedice su katastrofalne, tvrde istraživači.
LJudi sve rjeđe posjećuju ljekare, nemaju dovoljno novca za lijekove, a situacija je posebno alarmantna u Španiji, Grčkoj i Portugaliji, gdje je kriza uzela najveći danak.
U Grčkoj se u 2011. godini broj samoubistava povećao za 40 čak odsto!
Pojavila se i epidemija malarije i drugih zaraznih bolesti, za koje se u Evropi smatralo da su praktično iskorijenjene, poput "virusa Zapadnog Nila".
Povećao se i broj ovisnika o drogama, te zaraženih HIV-om, dijelom i zato što je ukinut program dijeljenja čistih igli, pa više ljudi koristi se jednom iglom...
Potezi poput "rezanja" budžeta za prevenciju HIV-a doveli su i do rasta učestalosti virusa za više od 200 odsto od 2011. godine u Grčkoj, što je djelimično podstaknuto i povećanjem zloupotrebe droga zbog 50-odstotne stope nezaposlenosti mladih.
Više od pet miliona Amerikanaca izgubilo je pristup zdravstvenoj zaštiti tokom najnovije recesije, dok je u Velikoj Britaniji oko deset hiljada porodica, zbog bolnih rezova, ostalo bez krova nad glavom.