KIJEV - Težište ukrajinske krize prenijelo se iz Kijeva na Krim, u Simferopolj, gdje je danas pala prva žrtva sukoba između tatarskih i ruskih demonstranata, od kojih prvi podržavaju novu vlast u Kijevu, dok je drugi ne priznaju.
Današnji sukob se odigrao ispred zdanja Vrhovnog savjeta Autonomne republike Krim, gdje se okupilo nekoliko hiljada krimskih Tatara, a kada su na isto mjesto pristigli proruski demonstranti izbila je tuča u kojoj je jedna osoba izgubila život, najvjerovatnije u stampedu.
Protivnici vlasti u Kijevu nose zastave Krima i Rusije uzvikujući "Odbranićemo Krim", "Rusija, Rusija", dok su učesnici drugog mitinga - među kojima je mnogo pristalica "medžlisa" (nepriznatog parlamenta) krimskih Tatara, uzvikivali "Krim nije Rusija", "Ukrajina, Ukrajina" i "Alah je veliki".
Iako je predsjednik Vrhovnog savjeta Krima Vladimir Konstantinov saopštio da se na dnevnom redu današnjeg plenarnog zasjedanja neće naći pitanje odvajanja Krima, prema navodima ruskog "Komersanta" poslanici zapravo nisu uspjeli da uđu u zgradu.
Nakon poziva svog lidera Medžlisa Refata Čubarova krimski Tatari su se razišli, dok je nekoliko stotina pristalica "Ruskog jedinstva" ostalo na platou ispred zgrade.
U Kijevu je saopšteno da će Ukrajinska služba bezbjednosti (SBU) od danas redovno informisati Rusiju, Ujedinjene nacije i SAD o situaciji na Krimu
Direktor SBU Valentin Nalivajčenko je na sastanku sa specijalnim izaslanikom UN Robertom Serijem istakao da je veoma važno da sve stalne članice Savjeta bezbjednosti UN - Rusija, SAD, Britanija, Francuska i Kina - budu garanti teritorijalnog integriteta Ukrajine.
Kako je prenijela agencija Itar tass, Nalivajčenko je zatražio od Serija da danonoćno prati situaciju na Krimu.
Poslije saznanja da je ruska armija na zapadu zemlje od danas u pripravnosti i izjave ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua da "preduzimaju mjere" u vezi sa situacijom na Krimu, sve više se u javnosti spekuliše da su ruske specijalne jedinice već upućene na poluostrvo.
Kako navodi najtiražniji ruski dnevnik "Moskovski komsomolec", jedna specijalna brigada iz Toljatija dobila je zadatak da obezbijedi važan strateški objekat na Krimu, kao i da se priprema još jedna desantna grupa iz Uljanovska.
List zaključuje, pozivajući se na izjave eksperata, da je vojno miješanje Rusije na Krimu "malo vjerovatno ukoliko ne budu ugroženi životi ruskih državljana", dodajući da zvanične ruske agencije ne javljaju ništa o kretanjima vojske.
Povodom upozorenja kanadske vlade da bi mogla da uvede sankcije Rusiji u slučaju vojne invazije na Ukrajinu, oglasio se ruski ambasador u Otavi Georgij Mamedov, koji je takve tvrdnje nazvao besmislenim.
"To je veoma jednostavno. Mi nismo NATO, to nije Libija, nećete vidjeti nikakve ruske trupe na teritoriji Ukrajine. Svako ko širi glasine o ruskoj vojnoj intervenciji potcjenjuje mentalne sposobnosti kanadskog društva", izjavio je Mamedov.
Sa formiranjem SSSR-a 1922. godine Krim je bio autonomna republika u sastavu Ruske Socijalističke Federativne Republike (RSFSR), a 19. februara 1954. je Krimska oblast, na inicijativu generalnog sekretara Komunističke partije Nikite Hruščova, predata Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici.
Približno 200.000 krimskih Tatara je na osnovu odluke Državnog komiteta za odbranu SSSR-a iz 1944. godine, po ukazu Josifa Visarionoviča Staljina, bilo deportovano pod optužbom za izdaju u zemlje Srednje Azije, pretežno u Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Kirgistan.
Po istom ukazu, sa Krima su deportovani i mnogi Jermeni, Bugari i Grci. Povratak Tatara na poluostrvo započeo je 1989. i ima ih više od 250.000 od oko dva miliona stanovnika na Krimu.
Većinu stanovnika Krima čine Rusi, a njih ima oko 60 odsto.