JOHANESBURG - Napetost nakon ubistva lidera tzv. Pokreta otpora Afrikanera Ežena Terblanša raste u Južnoj Africi.
Južnoafrička rasistička organizacija saopštila je da su ubistvom njenog lidera crnci "objavili rat" bijelcima, dok je predsjednik zemlje Džejkob Zuma pozvao na smirivanje situacije usred sve većih rasnih tenzija.
Članovi ove ekstremne grupacije, koja zagovara aparthejd i prevlast Afrikanera (zajednice bijelaca koja vodi porijeklo od evropskih naroda), prijete da će osvetiti smrt svog vođe.
"Rekao sam da mrzim crnčuge. Mrzim ih zato što ih mrzim", kaže pripadnik ekstremne desnice.
Terblanš je umlaćen palicama i izboden do smrti. Pronađen je mrtav na krevetu u kući na svoj farmi nedaleko od mjesta Ventersdorpa. Ubila su ga dva njegova zaposlenika, zbog neisplaćenih najamnina. Nakon toga su se predali policiji, a danas bi trebalo da se nađu pred sudijom.
U Južnoj Africi je aktuelna rastuća armija osiromašenih bijelaca, koji za situaciju u kojoj se nalaze krive aktuelnu vlast u toj zemlji. Za posljednjih 15 godina broj otpuštenih i nezaposlenih bijelaca se udvostručio i samo mali broj ih još uživa bogatstvo i privilegije svojih predaka iz Velike Britanije, Holandije i Francuske.
"Boja naše kože više nije prava boja u Južnoj Africi", rekla je 60-godišnja bjelkinja En le Roks.
Ona krivi program južnoafričke vlade koji je usmjeren na zapošljavanje crnaca, smatrajući da to nije razlog da bijelci ostaju bez posla.
Prema podacima sindikata bijelaca "Solidarnost", najmanje 450.000 bijelih Južnoafrikanaca, što je 10 odsto ukupne populacije, živi krajnje siromašno, dok se najmanje 100.000 bori za golo preživljavanje. Oni najsiromašniji žive u prikolicama u improvizovanim kamp naseljima. Širom Južne Afrike ima oko 2.000 takvih naselja siromašnih bijelaca. U njima vlada kolektivno osjećanje da su zaboravljeni od države, da su žrtve, izolovani i izopšteni iz društva. Tamo vladaju alkoholizam i osjećanje fatalizma.
Oko 400 takvih porodica obitava u parku nadomak Johanesburga, gdje su nekada dolazili da piknikuju. U tom istom parku je nekada bio koncentracioni logor za crnce koji su držali britanski kolonizatori u vrijeme anglo-burskog rata početkom XX vijeka.
Siromaštvo bijelaca je politički osjetljiva tema u Južnoj Africi. Ova zemlja je nekada bila bastion aparthejda. U to vrijeme su bijelci uživali privilegovan položaj, imali su vlastite porizvodne pogone i rudnike, upošljavali i školovali svoje, tako da je svakom bijelcu bilo garantovano da ima kuću i posao. Crncima je sve bilo mnogo gore, čak teže nego bijelcima danas.
Socijalni sistem
Aparthejd (na afrikansu apartheid "odvojenost") je bio socijalni sistem, koji je sprovodila vladajuća bijela manjina u Južnoj Africi u 20. vijeku. Po aparthejdu, crna većina je bila odvojena i bila joj je uskraćena politička i ekonomska jednakost sa bijelcima.
Crni, bijeli i šareni
Aparthejd je nametao klasifikaciju svog stanovništva na "bijele", "crne" i "šarene". U kriterijume klasifikacije su, između ostalog, ulazili: porijeklo, izgled i običaji. Kasnije je dodata i četvrta kategorija "azijata", koji su prije toga bili ubrajani u "šarene".
69
odsto južnoafričke bjelačke manjine vladalo je većinskim "obojenim" stanovništvom
Regioni za crnce
Određeni regioni - bantustani bili su odvojeni samo za crnce - Transkei, Ćiskej, Bofutacvana, Venda i Kvazulu.
Nelson Mandela
Nelson Rolihlahla Mandela je prvi demokratski izabran predsjednik Južnoafričke Republike. Karijeru i njegov životopis je obilježila borba protiv aparthejda.
"Borio sam se cijelog života, borim se i sada, i boriću se do kraja života."
Svjetsko prvenstvo
Vlada Južne Afrike objavila je u ponedjeljak da je zauzela "čvrst stav" protiv kriminala, kao i da ubistvo lidera desnice neće uticati na Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Do početka prvenstva ostalo je devet nedjelja. Prethodno su južnoafrički ekstremni desničari saopštili da će zatražiti da fudbalske reprezentacije ne dođu na takmičenje iz bezbjednosnih razloga.