Uoči objave imena dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, koja će biti saopštena u petak, norveški političari pripremaju se za moguće posljedice po odnose Sjedinjenih Američkih Država i Norveške ako nagrada ne bude dodijeljena američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
Norveški Nobelov odbor saopštio je u četvrtak da je odluku o dobitniku donio još u ponedjeljak — tri dana prije nego što su Izrael i Hamas pristali na prekid vatre prema Trampovom planu za Gazu.
S obzirom na vremenski okvir i sastav nezavisnog petočlanog odbora, većina stručnjaka i posmatrača u Norveškoj smatra da je vrlo malo vjerovatno da će Tramp dobiti nagradu, što je izazvalo zabrinutost kako bi mogao reagovati na činjenicu da je javno zanemaren i ostavljen po strani, prenosi Jutarnji.
Kirsti Bergstø, liderka norveške partije Socijalistička ljevica i portparolka za spoljnu politiku, upozorila je da Oslo mora biti „spreman na sve“.
„Donald Tramp vodi Sjedinjene Države u ekstremnom pravcu, napadajući slobodu govora, s maskiranim pripadnicima tajne policije koji otimaju ljude usred bijela dana i obračunava se s institucijama i sudovima. Kada je predsjednik ovako nestabilan i autoritaran, naravno da moramo biti spremni na sve“, rekla je Bergstø za The Guardian.
„Odbor djeluje nezavisno, ali Nobel nam je malo otežao posao“
„Nobelov odbor je nezavisno tijelo i norveška vlada nema nikakve veze s tim ko će dobiti nagradu. Međutim, nisam sigurna da je Tramp upoznat s tim. Kada je on u pitanju, moramo biti spremni na sve.“
Tramp već dugo tvrdi da bi upravo njemu trebalo da pripadne Nobelova nagrada za mir — čast koja je 2009. godine dodijeljena njegovom prethodniku Baraku Obami za „izuzetne napore u jačanju međunarodne diplomatije i saradnje među narodima“.
U julu je Tramp navodno nazvao Jensa Stoltenberga, bivšeg norveškog premijera i sadašnjeg ministra finansija, te bivšeg generalnog sekretara NATO, raspitujući se o Nobelovoj nagradi. Prošlog mjeseca, na sjednici Ujedinjenih nacija, Tramp je lažno tvrdio da je okončao sedam „nezaustavljivih ratova“, poručivši svjetskim liderima: „Svi kažu da bih ja trebalo da dobijem Nobelovu nagradu za mir.“
„Nagrade za mir zarađuju se posvećenošću, ne bijesom na mrežama“
Arild Hermstad, šef Zelene partije, rekao je da upravo nezavisnost Nobelovog odbora daje nagradi kredibilitet.
„Nagrade za mir ne zaslužuju se ispadima bijesa na društvenim mrežama i zastrašivanjem, već dugoročnom posvećenošću miru i ljudskim pravima“, rekao je Hermstad.
„Dobro je što je Tramp podržao nedavni sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa — svaki korak ka okončanju patnje u Gazi je dobrodošao. Ali, jedan zakašnjeli potez ne može izbrisati godine podsticanja nasilja i podjela.“
Kristian Berg Harpviken, direktor Norveškog Nobelovog instituta, rekao je da je odluka finalizovana na posljednjem sastanku odbora u ponedjeljak i da je proces potpuno apolitičan, iako članove bira parlament u skladu s oporukom Alfreda Nobela.
„Iz prve ruke znam da odbor djeluje potpuno nezavisno. Ali Alfred Nobel nam je pomalo otežao posao time što je odredio da članove imenuje parlament — i to nije predmet rasprave“, rekao je Harpviken.
Strah od Trampove odmazde
Kolumnista i analitičar Harald Stanghelle nagađa da bi Trampova reakcija, ako ne dobije nagradu, mogla doći u obliku carina, zahtjeva za većim doprinosima NATO-u, pa čak i proglašenja Norveške „neprijateljem“.
„On je vrlo nepredvidljiv. Ne želim da koristim riječ ‘strah’, ali postoji osjećaj da bi situacija mogla postati izazovna“, rekao je Stanghelle. „Vrlo je teško objasniti Donaldu Trampu, kao i mnogim drugim zemljama, da je riječ o potpuno nezavisnom odboru, jer oni jednostavno ne razumiju tu vrstu nezavisnosti.“
Takođe je dodao da bi, ako Tramp ipak osvoji nagradu, to bilo „najveće iznenađenje u istoriji Nobelove nagrade za mir“.
„Žudnja za Grenlandom i kršenje prava nisu u skladu s Nobelovom voljom“
Nina Græger, direktorica Instituta za istraživanje mira u Oslu (PRIO), rekla je da su među najvjerovatnijim kandidatima za ovogodišnju nagradu za mir Sudanske hitne službe, Odbor za zaštitu novinara (CPJ) i međunarodna organizacija Ženska liga za mir i slobodu (WILPF).
„Iako Tramp očigledno zaslužuje priznanje za pokušaje da okonča rat u Gazi, prerano je govoriti da li će taj prijedlog dovesti do trajnog mira“, rekla je Græger.
„Njegovo povlačenje iz međunarodnih institucija, želja da preuzme Grenland od Danske i kršenje osnovnih demokratskih prava u sopstvenoj zemlji — nisu u skladu s onim što je Nobel želio“, dodala je ona.
Petočlani odbor čine predsjednik Jørgen Watne Frydnes, 41-godišnji diplomac Univerziteta Jork i navijač Liverpula, potpredsjednik Asle Toje te članice Anne Enger, Kristin Clemet i Gry Larsen.