Svijet

Pratite nas na Google news

Tramp i Bajden prvi put "oči u oči": Počinje trka za predsjednika SAD

Tramp i Bajden prvi put "oči u oči": Počinje trka za predsjednika SAD
Foto: Tanjug/AP/Arhiva | Tramp i Bajden prvi put "oči u oči": Počinje trka za prvog čovjeka SAD
N.N.

Prva debata kandidata za predsednika SAD, republikanca Donalda Trampa i demokrate Džozefa Bajdena, biće održana noćas u saveznoj državi Ohajo.

Tramp, aktuelni američki predsjednik, i Bajden, bivši potpredsjenik SAD, suočiće se u Klivlendu, tačno pet nedelja uoči izbora, i nastojati da predstave suprotne vizije budućnosti zemlje, suočene s višestrukim krizama, prenosi B92.

Debata počinje u 21.00 po lokalnom vremenu (3.00 po centralnoevropskom) i traje 90 minuta. Zbog pandemije korona virusa, Tramp i Bajden se verovatno neće rukovati na početku debate, između njih će na podijumu biti veliki razmak, a očekuje se da u publici bude ograničen broj ljudi, uz poštovanje pravila socijalnog distanciranja.

SAD potresaju zdravstvena i ekonomska kriza izazvane pandemijom korona virusa, koja je u SAD odnijela više od 200.000 života i ukinula milione radnih mjesta, kao i protesti antirasističkog pokreta, inicirani ubistvom Afroamerikanca Džordža Flojda tokom privođenja 25. maja.

Debata, čiji će moderator biti novinar Foks njuza Kris Volas, biće podijeljena u šest 15-minutnih segmenata.

Teme o kojima će kandidati suočiti gledišta su rezultati Trampa i Bajdena, Vrhovni sud SAD, pandemija korona virusa, ekonomija, integritet izbora i rasni protesti i nasilje u gradovima. Na početku svakog djela, kandidati će imati po dva minuta da odgovore na uvodno pitanje Volasa.

Tramp i Bajden će potom moći da odgovaraju jedan drugom, dok će moderator ostatak 15-minutnog perioda koristiti za dalje razmatranje teme.

Tramp (74), milijarder iz Njujorka koji je suprotno očekivanjima pobijedio na izborima 2016. godine, žestoko je prethodnih mjeseci kritikovao rezultate svog protivkandidata u politici, njegov karakter i mentalne sposobnosti i iznosio nepotkrepljene tvrdnje o poslovnim vezama Bajdenovog sina Hantera s Ukrajinom.

Predsjednik SAD je više puta sugerisao da Bajden mentalno nije sposoban za obavljanje najviše državne fukcije i da bi zbog toga mogao da bude pod dejstvom narkotika tokom debate.

Za Bajdena (77), potpredsjednika SAD u vrijeme administracije Baraka Obame (2009-2017) i dugogodišnjeg senatora iz savezne države Delaver, najvažniji zadatak je da ubijedi birače da ima dovoljno snage za obavljanje najvažnije političke funkcije.

Važno pitanje u debati mogla bi da bude odluka Trampa da nominuje konzervativnu Ejmi Koni Beret za sudiju Vrhovnog suda SAD i nastojanje republikanaca da potvrde njen izbor u Senatu prije predsjedničkih izbora.

Funkcija sudije Vrhovnog suda SAD je doživotna, a izbor sudije je važan zbog ideološke orijentacije najvišeg suda u zemlji. I republikanci i demokrate vjeruju da borba za, odnosno protiv izbora Beret može da mobiliše njihove birače pošto bi Vrhovni sud uskoro mogao da odlučuje o pravu na abortus, zdravstvenoj zaštiti, nošenju oružja, vjerskim slobodama, imigraciji, a možda i o ishodu novembarskih izbora.

Bajden će sigurno nastojati da iskoristi jučerašnju udarnu vijest Njujork tajmsa da Tramp nije platio porez za 10 od posljednjih 15 godina i da je u 2016. godini, kada je izabran za predsjednika, i u 2017. godini, kada je ušao u Bijelu kuću, platio svega 750 dolara poreza.

Tramp se trudi da predstavi Bajdena kao socijalistu, dok kandidat demokrata i njegovi saveznici predsjednika SAD često nazivaju rasistom.

Bajden obećava da će povećati ulogu vlade u oblasti zdravstvene zaštite, obrazovanja i ekologije. Te politike svakako nisu socijalističke, ali jesu zaokret ulijevo i zahtijevaju povećanje poreza.

Tramp ima razrađen obrazac korišćenja rasističke retorike i favorizovanja politika naklonjenih bijelcima.

Predsjednik SAD se oštro obračunavao s demonstrantima iz pokreta "Crni životi su važni", nazivajući ih teroristima.

Bajden često ističe da potiče iz radničke klase i ukazuje na razliku između svog industrijskog rodnog grada Skrenton u Pensilvaniji i Tramovog raskošnog života na Menhetnu.

Očekuje se da će taj argument koristiti i tokom debate kako bi umanjio podršku Trampu među bijelim biračima iz radničke klase, naročito u državama u regionu Velikih jezera koje su mu u velikoj mjeri pomogle da postane predsednik 2016. godine (Pensilvanija, Ohajo, Indijana, Mičigen, Viskonsin).

Bajdenov tim je savjetovao kandidata demokrata da izbjegava oštru konfrontaciju s Trampom i dovođenje u pitanje izjava predsjednika SAD kako ne bi bio "uvučen u blato", gdje se kandidat republikanaca dobro snalazi.

Očekuje se da će u fokusu debate biti način na koji je Trampova administracija odgovorila na pandemiju korona virusa.

SAD su ubjedljivi lider u svijetu i po broju potvrđenih slučajeva zaraze i po broju smrtnih ishoda. Od posljedica infekcije u SAD je umrlo oko 210.000 ljudi, a zaraza je potvrđena kod više od 7,3 miliona, što je gotovo četvrtina registrovanih slučajeva u svijetu.

Svakodnevni život Amerikanaca i dalje je daleko od normalnog, pošto su mnoge škole i kompanije i dalje zatvorene.

Tramp je tokom kampanje neprestano dovodio u pitanje integritet izbora, izražavajući zabrinutost da će oni biti pokradeni, pošto će ove godine zbog korona virusa veliki broj birača glasati putem pošte. Iako je legitimna zabrinutost zbog kapaciteta poštanske službe da obavi važan zadatak, stručnjaci su uvjereni da nema naznaka moguće izborne prevare.

Poslije gotovo pola vijeka u politici, Bajden ima neuporedivo više iskustva u debatama od Trampa, koji se prije ulaska u politiku decenijama bavio preduzetništvom. Većina anketa daje jasnu prednost Bajdenu u odnosu na Trampa, 35 dana prije izbora.

Trenutno je nemoguće procijeniti da li će i kakav uticaj debate imati na ishod izbora.

Do izbora će biti održane još dve predsjedničke debate, 15. oktobra u Majamiju i 22. oktobra u Nešvilu.

Potpredsednička debata, na kojoj će se suočiti aktuelni potpredsednik SAD Majk Pens i Bajdenova kandidatkinja za tu funkciju, senatorka Kamala Haris iz Kalifornije, zakazana je za 7. oktobar u Solt Lejk Sitiju. Izbori za predsjednika biće održani 3. novembra.

Glasači se tada ne opredeljuju direktno za Trampa ili Bajdena, već biraju 538 takozvanih elektora. Svaka savezna država ima onoliko elektora koliko ima članova u Predstavničkom domu Kongresa SAD. Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi dobija sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski.

U te dve savezne države po dva elektora dobija kandidat sa najviše glasova, dok ostali elektori pripadaju pobjednicima na nivou distrikata tih država.

Elektori se sastaju u decembru da formalno izaberu predsjednika. Pobjednik izbora je kandidat koji osvoji najmanje 270 elektora.

Ako ni Tramp ni Bajden ne osvoje 270 elektora, predsjednika SAD biraće Predstavnički dom Kongresa SAD, što se nije dogodilo od 1824. godine. Takva situacija moguća je jedino ako bi i Tramp i Bajden imali po 269 elektora, što je teoretski moguće, ali gotovo nezamislivo.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije