PEKING - Kineski predsjednik Si Ðinping uvjeren je da bi nastavak stabilnog razvoja kinesko-američkih ekonomskih odnosa najviše doprinio globalnom rastu.
On je to izjavio tokom današnjeg sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Pekingu, dok istovremeno kinesko ministarstvo spoljnih poslova saopštava da bi Kina i SAD trebalo da se pozabave ekonomskim pitanjima na konstruktivan način i riješe probleme proširenjem ekonomske saradnje.
U saopštenju Ministarstvo podsjeća da je Kina pristala da dalje ublaži barijere za ulazak inostranih investitora na kinesko tržište bankarstva i osiguranja, a postepeno će smanjiti i carine na uvoz automobila.
Prema saznanjima agencije Rojters vrijednost ugovora, koje prilikom Trampove posjete budu potpisali kineske i američke kompanije mogla bi dostići 250 milijardi dolara.
Ono sto je u ovom trenutku izvjesno je da su dvije zemlje već potpisale sporazume vrijedne 250 milijardi dolara.
Tako su američke kompanije, među njima proizvođač čipova Kalkom (Qualcomm), ali i kompanija Boing, potpisale su veći broj sporazuma, a prema jednom Kina će dobijati 75 odsto prirodnog gasa iz oblasti Sjeverna padina Aljaske, ukoliko bude realizovan ugovor o izgradnji gasovoda koji su danas potpisale tri vodeće kineske kompanije i vlasti Aljaske.
Tim ugovorom se, kako prenosi agencija AP, ne garantuje da će gasovod biti izgrađen, ali se njime "udahnjuje novi život" projektu koji Aljaska želi već decenijama kako bi neutralisala pad proizvodnje nafte na Sjevernoj padini.
Ukoliko sve bude išlo prema planu, finalni ugovori biće potpisani do kraja 2018. godine, a gasovod bi trebalo da bude pušten u rad do 2024. ili 2025. godine.
Taj ugovor je potpisan u prisustvu Trampa i kineskog predsjednika Si Ðinpinga, finansijski detalji nisu objelodanjeni, a procjenjuje se da bi projekat mogao da košta 43 milijarde dolara i da zaposli 12.000 Amerikanaca tokom izgradnje.
Takođe, američki Boing je od kineske kompanije Čajna aviejšen suplajz dobio porudžbinu vrednu 37 milijardi dolara za 300 aviona, među kojima je 260 uskotrupnih letjelica tipa "737" i 40 širokotrupnih aviona "787" i "777".
Industrijski konglomerat DŽeneral elektrik (GE) potpisao je tri komercijalna ugovora sa kineskim partnerima u vrijednosti od 3,5 milijardi dolara, dok je Kalkom sklopio tri neobavezujuća ugovora o prodaji 12 milijardi dolara vrijednih poluprovodnika Sjaomiju, Opo-u i Vivu u naredne tri godine.
Ford je u saradnji sa kineskim partnerom Anhuej Cotje Automobil osnovao preduzeće za proizvodnju električnih vozila za prodaju na kineskom tržištu, u vrijednosti od 756 miliona dolara, dok je najveća svjetska energetska kompanija po vrijednosti aktive, Čajna Enerdži Korporejšn, potpisala memorandum o razumijevanju sa SAD o ulaganju 83,7 milijardi dolara u projekte vađenja gasa iz škriljaca, proizvodnji struje i hemijskih proizvoda u američkoj državi Zapadna Virdžinija.
Najveća svjetska energetska kompanija po vrijednosti aktive, Čajna Enerdži Korporejšn, potpisala je memorandum o razumijevanju sa SAD-om o ulaganju 83,7 milijardi dolara u projekte vađenja gasa iz škriljaca, proizvodnji struje i hemijskih proizvoda u američkoj državi Zapadna Virdžinija.
Tokom Trampove posjete Pekingu potpisan je i Memorandum o razumijevanju, koji predstavlja prvu veliku investiciju novoosnovane kompanije Čajna Enerdži, koja je nastala spajanjem Čajna Šenhua grupe, najvećeg proizvođača uglja u toj državi, i Čajna Gudijan korporacije, jedne od pet najvećih kompanija u Kini.
Ovaj sporazum takođe ukazuje na ambiciju kompanije Čajna Enerdži da raširi svoje poslovanje i na sektor prirodnog gasa i prerade, navodio britanska agencija.
Ta vrijedna investicija bi trebalo da tokom dvadesetogodišnjeg perioda pokrije projekte u oblasti proizvodnje električne energije, hemijskih proizvoda i podzemnog skladištenja tečnog prirodnog gasa, saopšteno je iz Zapadne Virdžinije.
Ekonomska saradnja svakako je od prvorazredng značaja za dvije zemlje, ali i za buduće odnose u svijetu, a s obzirom da se radi o trenutno vodećoj i drugoj na sveijtu ekonomskoj sili, ali je i pitanje Sjeverne Koreje imalo značajno mjesto u dijalogu dvojice predsednika.
O tome državni seketar Reks Tilerson danas kaže da "nema neslaganja" između američkog i kineskog predsjednika Donalda Trampa i Si Ðinpinga po pitanju Sjeverne Koreje.
Si je Trampu govorio o posebnim koracima koje Kina preuzima kako bi pooštrila sankcije Sjevernoj Koreji kao što su zabrane na računima u bankama, rekao je Tilerson novinarima u Pekingu, a prenio Rojters, poručivši da dvojica lidera neće prihvatiti Sjevernu Koreju sa nuklearnim naoružanjem.
Iako se prethodnih dana u vijestima pominjalo da Vašington poručuje Pekingu da bi trebalo da u većoj mjeri založi svoj uticaj na Sjevernu Koreju i "obuzda" je u "ludačkim namjerama", čini se da su se tokom boravka u Kini dvojica lidera složila da je naklearno naoružanje kojim "maše" Pjongjang neprihvatljivo.
Tramp je ipak još jednom pozvao Kinu da se više angažuje po pitanju rješavanja problema sjevernokorejskog nuklearnog programa istakavši da Kina taj "problem može da riješi brzo i lako".
Američki predsjednik je u tom smilu pozvao Peking da prekine finansijske veze sa Sjevernom Korejom, a apelovao je i na Rusiju da pomogne, prenio je Rojters.
Sve to Tramp je izjavio tokom zajedničkog obraćanja medijima sa kineskim predsjednikom, a kojom prilikom je objavljeno potpisivanje sporazuma vrijednih 250 milijardi dolara između američkih i kineskih kompanija.
Kad je riječ o trgovinskom disbalansu koji SAD bilježe u odnosima s Kinom već izvjesno vrijeme, Tramp je za to primjetno okrivio svoje prethodnike u Bijeloj kući, poručivši da ne krivi Kinu zato što je iskorišćavala SAD.
"Na kraju krajeva, ko može da krivi zemlju što je bila u mogućosti da iskoristi drugu zemlju na dobrobit svojih građana", poručio je američki predsjednik, a Rojters navodi da je Tramp u više navrata tokom boravka u Pekingu pohvalio Sija, nazivajući da "veoma posebnim čovjekom".
Tramp je, inače, u kinesku prestonicu stigao u srijedu iz Južne Koreje u okviru njegovog azijskog putovanja, a Si Ðinping je u njegovu čast priredio veliku ceremoniju dobrodošlice na visokom nivou uključujući i obilazak Zabranjenog grada organizovan specijalno za Trampa i njegovu suprugu.
Za sutra je najavljen susret Trampa i Putina u Vijetnamu, a u okviru azijske turneje američkog predjsednika i taj susret ruski zvaničnici su potvrdili, dok u SAD navode da nije još sve gotovo.
Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov, naime, potvrdio je da će se Tramp i Putin sastati na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Vijetnamu, navodeći da je dogovoreno i vrijeme sastanka koji će se dogoditi 10. novembra i to su prenijele i ruske agencije.
Međutim, američki državni sekretar Reks Tilerson kaže da je susret dvojice lidera "još na razmatranju", a kao odlučujući faktor za odluku o susretu pomenuo je "dovoljno materijala" za razgovor.
Tilerson se američkim novinarima obratio poslije Trampovih sastanaka u Pekingu, pri čemu je nagovijestio da lideri da bi se sastali moraju da imaju nešto "korisno" o čemu bi razgovarali.
Tramp i Putin su se sastali su se ranije ove godine tokom konferencije u Njemačkoj. Tramp se nalazi na azijskoj turneji tokom koje je posjetio Japan, Južnu Koreji i Kinu, a posjetiće još Vijetnam i Filipine.