ŠENŽEN - Američki predsjednik Donald Tramp ocijenio je da je sastanak s kineskim predsjednikom Si Đinpingom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom već donio pobjedu, i prije nego što su trojica lidera sjela za isti sto. Tramp je kao znak poštovanja izdvojio svečani doček u Kini, dok analitičari uoči razgovora 19. novembra očekuju malo prostora za velike dogovore.
Zašto je Tramp doček nazvao pobjedom?
Si je lično dočekao Trampa na aerodromu u Šenženu, gdje su se dvojica predsjednika nakratko zagrlila. Prema Rojtersu, Si od stupanja na dužnost nijednog stranog lidera nije dočekao na aerodromu. Time je uzvratio Trampu, koji ga je pri njihovom prethodnom susretu u septembru dočekao u američkoj vojnoj bazi Endruz. Putin je dočekan uz manje pompe, a japanska premijerka Sanae Takaiči stigla je bez ceremonije, navodi AsiaOne.
Upitan u intervjuu za Foks njuz šta želi da postigne na sastanku, Tramp je pohvalio Sija i govorio o hiljadama ljudi, djeci i vojnicima koji su učestvovali u dočeku. Rekao je da cijeni iskazano poštovanje i da je to "velika pobjeda za nas", kao i za Kinu.
Šta su trojica lidera poručila na skupu APEC-a?
Prije Trampovog dolaska, Si i Putin su na skupu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) kritikovali zapadni trgovinski protekcionizam i sankcije. Si se u četvrtak ponovo založio za "slobodnu i otvorenu" trgovinu. Zapadni lideri, s druge strane, smatraju da kineski model rasta daje prednost industriji nad domaćom potrošnjom i produbljuje neravnoteže u svjetskoj trgovini.
Putin je istakao ulogu Rusije u snabdijevanju azijsko-pacifičkog regiona hranom i energentima. Njegovo obraćanje uslijedilo je nakon što je u ratu u Ukrajini teško oštećen ključni most koji povezuje Krim s Rusijom. Tramp je, govoreći o snazi američke ekonomije, rekao da su SAD već vijekovima pacifička sila. Vještačku inteligenciju ocijenio je gotovo u potpunosti korisnom, uz određene rizike koji zahtijevaju oprez, i usprotivio se propisima koji bi, kako je rekao, "ugušili" tu industriju.
Zašto je teško postići dogovor o nuklearnom oružju?
Tramp želi da kontrola nuklearnog naoružanja bude jedna od glavnih tema sastanka. Peking se više puta usprotivio učešću u takvim pregovorima s Vašingtonom i Moskvom, čiji su nuklearni arsenali znatno veći od kineskog. Tramp je rekao da Kina ubrzano razvija nuklearno oružje i da bi volio da to zaustavi. Kao primjer težine pregovora naveo je hipotetičan kineski zahtjev da SAD smanje arsenal za 2.000 komada nuklearnog oružja. Ocijenio je da bi njemu bilo teško da pristane na takav zahtjev i da bi i kineskoj strani vjerovatno bilo teško da prihvati smanjenje.
Analitičari smatraju da će susret lidera tri najveće nuklearne sile teško donijeti velike sporazume. Manje zemlje strahuju da bi njihovi interesi mogli biti zanemareni. Krejg Singlton iz Fondacije za odbranu demokratija ocijenio je da bi zajednička fotografija koristila svoj trojici lidera, dok je dnevni red mnogo teže usaglasiti zbog razlika oko Ukrajine, Irana, nuklearnog naoružanja, trgovine i jačanja kineske vojske.
Hoće li se razgovarati o Ukrajini, Iranu i Sjevernoj Koreji?
Zvaničnici Bijele kuće naveli su da se ne očekuje da Tramp pokrene pitanje rata u Ukrajini, iako je on ostavio otvorenu tu mogućnost. Tramp i Putin posljednji put su se sastali na Aljasci 2025. godine, kada razgovori nisu doveli do okončanja rata. Tramp je za Foks njuz rekao da od Rusije i Kine neće tražiti pomoć u okončanju sukoba s Iranom.
Prije trojnog sastanka planirani su razgovor Trampa i Sija i radni ručak. Američki i ruski zvaničnici najavili su i odvojeni susret Trampa i Putina, za koji su u Moskvi rekli da neće prerasti u opsežne pregovore. Tramp je izrazio interesovanje i za susret sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, ali takav sastanak nije potvrđen. Južnokorejski predsjednik Li Dže Mjung izrazio je nadu da bi obnova dijaloga s Pjongjangom mogla otvoriti put ka trajnom miru.
Mogu li trgovinsko primirje ugroziti sporovi oko čipova?
Razgovor Trampa i Sija prilika je da se procijeni koliko je čvrsto trgovinsko primirje između SAD i Kine. Dodatne tenzije izazvali su izvještaji da su čipovi kompanije Nvidia preusmjeravani u Kinu preko jugoistočne Azije. Ti navodi otvaraju pitanje koliko su djelotvorna američka izvozna ograničenja i kakav će pristup Peking ubuduće imati naprednoj tehnologiji.
Singlton je tu mogućnost opisao kao "najgoru noćnu moru Pekinga". Prema njegovoj ocjeni, Kina želi da o pristupu čipovima pregovara s američkim predsjednikom, dok bi demokrate i republikanci mogli zajednički podržati unošenje ograničenja u zakon.
Turneja po Aziji Trampu je pružila priliku da pokaže američki uticaj, ojača veze sa saveznicima u regionu i otvori razgovore sa Sijem i Putinom. Po povratku u SAD čekaju ga posljedice teških izbora na polovini mandata, špijunska afera povezana s Nvidijom i niz poremećaja u radu tehnoloških sistema i avio-saobraćaju.