VAŠINGTON – Američki predsjednik, Donald Tramp, juče je uputio prijetnju ukidanja međunarodne pomoći državama koje se protive američkoj odluci o Jerusalimu.
Naknadno je izdato saopštenje Trampove administracije, koje je negiralo navedenu izjavu, međutim poslije svega ostaje pitanje, da li Tramp prijeti stvarno ili priča uprazno.
Uprkos dosad neviđenom pritisku na zemlje članice UN-a, Sjedinjene Američke Države nisu mogle zaustaviti glasanje Generalne skupštine UN-a u četvrtak, koja je osudila odluku Donalda Trampa da prizna Jerusalim za glavni grad Izraela.
Generalna skupština kako je poznato, usvojila je nacrt rezolucije, kojom je Trampova odluka o Jerusalimu odbačena uvjerljivom većinom – 128 država glasalo je "za", devet "protiv", a 35 bilo je suzdržano.
Glasanje je održano samo nekoliko dana nakon prijetnji delegacije SAD-a u Ujedinjenim nacijama i samog Trumpa, koji je ranije poručio da će razmotriti smanjenje finansiranja bilo kojoj zemlji koja bude glasala protiv SAD-a.
"Oni uzimaju stotine miliona dolara, pa čak i milijarde, a onda glasaju protiv nas. Pa, mi pratimo to glasanje", rekao je Tramp novinarima u srijedu.
Govoreći uoči glasanja Generalne skupštine, američka ambasadorica pri UN-u Niki Hejli, takođe je rekla da, kao najveći donator međunarodnog tijela, SAD "legitimno očekivao" da će njegova dobra volja biti "priznata i poštovana".
Snažan odgovor
Nakon glasanja reporter Al Jazeere Mike Hanna javio je iz sjedišta UN-a da su rezultati "veoma snažan odgovor" na prijetnje Trampove administracije, dok je veliki broj suzdržanih glasova iznenađujući.
Trideset pet zemalja bilo je suzdržano, uključujući Kanadu, Meksiko, Ruandu i Ugandu.
U međuvremenu, Gvatemala, Honduras, Maršalski Otoci, Savezne Države Mikronezije, Nauru, Palau i Togo glasali su protiv rezolucije, zajedno sa SAD-om i Izraelom.
"Moguće je da je kampanja Sjedinjenih Država prethodnih dana (...) uticala na povećanje broja suzdržanih i sigurno je izazvala jedan ili dva glasa protiv nacrta rezolucije", javio je Hanna.
Ali, Huan Kole, profesor historije na Univerzitetu u Mičigenu sumnja da su Trampove prijetnje stvarno uticale na rezultate.
"SAD ne pruža mnogo pomoći i zbog toga ne može ucjenjivati mnoge države. Cilj pomoći koju SAD daje jest uspostavljanje američkog uticaja", napisao je Kole na svom blogu "Informed Comment", prije glasanja u četvrtak.
Egipat je jedna od država koja je podržala rezoluciju Generalne skupštine.
"Vlada Egipta ima više vojnih helikoptera nego što joj treba, oni stoje smješteni u skladištima, tako da je novac zapravo otišao američkim proizvođačima oružja, a Egipat dobija prilično beskorisnu sjajnu vojnu igračku. Tramp bi više naštetio američkim proizvođačima ako bi ukinuo pomoć Egiptu."
"Veoma sumnjam da će neko obratiti pažnju na Trampove prijetnje“, poručio je Kole.
Vrste američke pomoći UN
U 2015. godini široko definisana međunarodna pomoć iznosila je približno 58,6 milijardi dolara, tj. 1,3 odsto ukupnog budžeta SAD-a, navodi se u izvještaju Kongresa.
Gotovo polovina pomoći (43 odsto) otišla je u programe bilateralnog ekonomskog razvoja, 35 odsto potrošeno je na vojnu i drugu pomoć u osiguranju, 16 odsto bilo je namijenjeno za humanitarne programe, a šest odsto otišlo je na podršku multilateralnim institucijama.
Ali, nakon što je preuzela funkciju u januaru prošle godine, Trampova administracija uložila je napore da smanji međunarodnu pomoć.
U martu, u skladu s predsjedničkom mantrom "Amerika na prvom mjestu", objavljeno je da će međunarodna pomoć biti smanjena za 28 odsto 2018, navodi se u budžetskom dokumentu Bijele kuće.
Sjedinjene Države iduće godine namjeravaju dati 25,6 milijardi dolara State Departmentu i USAID-u, agenciji koja nadzire distribuciju međunarodne pomoći.
Više od 120 penzionisanih američkih generala i admirala prošlog februara u otvorenom pismu pozvalo je Vašington da ne smanjuje sredstva za diplomatiju i međunarodnu pomoć. U aprilu su deseci američkih senatora, uključujući nekoliko republikanaca, rekli da je svako smanjenje međunarodne pomoći "kontraproduktivno".
Na kraju, SAD je planirao sljedeće godine potrošiti 25,8 milijardi dolara na međunarodnu pomoć, prema informacijama dostupnim na sajtu FederalAssistance.gov.
Vašington planira dati Izraelu 3,1 milijardi dolara za 2018, čineći ga najvećim primaocem pomoći SAD-a, a zatim Egiptu (1,38 milijardi) i Jordanu (milijardu).
Ali veliki dio američke pomoći dolazi u obliku Stranog vojnog finansiranja (FMF) ili mogućnosti kupovine američkog oružja, vojnih usluga ili obuke. Takva pomoć može se dati kao zajam ili grant.
Svih 3,1 milijardu američkih dolara, koje namjeravaju dati Izraelu sljedeće godine, biće, naprimjer, FMF. Nasuprot tome, iznos američke pomoći zatražene za 2018. za Zapadnu obalu i Gazu iznosi 251 milion dolara.
Znatno manje novca dobijaju sljedeće države: Liban (104 miliona), Jemen (35 miliona), Irak (348 miliona), Sirija (191 milion), Tunis (55 miliona), Maroko (16 miliona), Libija (31 milion), Oman (3,5 miliona) i Bahrein (800.000).
Ranije ove godine Trampova administracija predložila je i smanjenje ukupne bilateralne pomoći za Bliski istok i Sjevernu Afriku za 12 odsto
(NN/balkans.aljazeera.net)