Svijet

Trećina stanovništva iz Nagorno-Karabaha izbjegla u Jermeniju

Trećina stanovništva iz Nagorno-Karabaha izbjegla u Jermeniju
Foto: Tanjug | Trećina stanovništva iz Nagorno-Karabaha izbjegla u Jermeniju

JEREVAN - Jermenske vlasti saopštile su da su danas primile 47.000 izbjeglica iz Nagorno-Karabaha, što je više od trećine od ukupnog stanovništva separatističkog regiona Kavkaza, u kojem je Azerbejdžan prošle nedjelje izveo ofanzivu.

Zvanični Baku je obećao da će garantovati bezbjednost svih stanovnika, a premijer Jermenije je upozorio da se radi o "etničkom čišćenju".

Planinski region Nagorno-Karabaha je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, ali ga uglavnom kontrolišu jermenski separatisti.

Prošle nedjelje potpisan je sporazum o prekidu vatre po kojem je Bakuu predata teritorija sa oko 120.000 ljudi, nakon dvadesetčetvoročasovne vojne ofanzive.

Azerbejdžan je u nedjelju ponovo otvorio jedini put koji povezuje Nagorno-Karabah sa Jermenijom i obećao da će dozvoliti pobunjenicima koji predaju oružje da pobjegnu.

Priliv izbjeglica izazvao je ogromne saobraćajne gužve, odnosno kilometarske kolone pretrpanih vozila u kojima se nalaze čitave porodice, na Lašinskom koridoru.

Mnoge izbjeglice kažu da im je bilo potrebno 24 sata da pređu samo 80 kilometara između Stepanakerta, prijestonice Nagorno-Karabaha, i jermenske granice.

Ilham Alijev, predsjednik Azerbejdžana, ponovio je u ponedeljak obećanje da će prava etničkih Jermena u enklavi biti "zagarantovana".

Međutim, istog dana u masovnoj eksploziji u skladištu goriva poginulo je najmanje 68 ljudi koji su pokušavali da pobjegnu. Još 300 je povrijeđeno, a 105 se vodi kao nestalo, prenio je Euronews.

Jermenija i Azerbejdžan, dvije bivše sovjetske republike, vodili su dva rata oko Nagorno-Karabaha, jedan devedesetih godina prošlog vijeka i drugi 2020. godine. Borbe su odnijele oko 36.500 života.

Prema jermenskoj strani, broj poginulih u prošlonedjeljnoj brzoj invaziji je 200. S druge strane, desetine azerbejdžanskih vojnika je ubijeno dok je njihova vojska ulazila u ovaj region.

Nakon ofanzive Azerbejdžana, odmah je reagovala i EU, koja je u utorak okupila visoke francuske, njemačke, azerbejdžanske i jermenske zvaničnike u Briselu. Razgovori su uključivali "intenzivnu razmjenu" o važnosti mogućeg budućeg sastanka početkom oktobra.

I visoki američki diplomata Entoni Blinken pozvao je u utorak Baku da zaštiti civile u regionu i dozvoli nesmetan prolazak humanitarne pomoći. "Blinken je ponovo razgovarao sa Alijevim i naglasio hitnost okončanja neprijateljstava, obezbjeđujući bezuslovnu zaštitu i slobodu kretanja za civile", rekao je Metju Miler, portparol Stejt departmenta. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije