PRIJAPAT - Neki ljudi život teško podnose život daleko od kuće, pa odlučuju da se vrate čak iako je njhov dom bio poprište jedne od najvećih nuklearnih katastrofa.,, Tri decenije su prošle od velike neuklearne katastrofe u Černobilju u Ukrajini. Iako su se ovakve havarije događale i ranije, prvi put je tada svijet shvatio ozbiljnost nuklearnih nesreća i mogućih posljedica.
Marija Lozbin (69) bila je jedna od 10.000 ljudi koji su evakuisani poslije nesreće u Černobilju 1986. godine. Odlučila je da se vrati u svoje rodno mjesto prije 6 godina iako još uvijek postoji veliki rizik od radijacije.
Kada se vratila, selo je bilo stjecište narkomana i pijanica, a njena kuća puna pukotina.
"Život ovdje je iščekivanje smrti", rekla je.
Ipak, ona danas tamo živi sa sinom i njegovom porodicom. Gaje kokoške, guske i patke, krompir i drugo povrće.
"Ovdje nema radijacije. Ne plašim se ničega", kaže.
Eksplozija u reaktoru broj 4 černobiljske nuklearne elektrane „V. I. Lenjin“ dogodila se u 1:23 sata 26. aprila 1986. Na licu mjestu stradala je 31 osoba, sa ozračene teritorije evakuisano je 116.000 ljudi, a u narednom periodu još 230.000. Radioaktivni oblak je prekrio u danima koji su uslijedili znatan deo Evrope, s nesagledivim posljedicama.
Iako je to bila najveća atomska katastrofa u istoriji, sovjetske vlasti su evakuaciju ljudi iz okolnih naselja započele tek poslije dan i po, a prve vesti o nezgodi pojavile su se u medijima, i to stidljivo, nekoliko dana kasnije, kad su švedski naučnici otkrili povišene nivoe radijacije.
Zbog tih suprotstavljenih informacija ubrzo su počele da se rađaju različite teorije o tome kako eksplozija u Černobilju nije bila posljedica nesreće, već sabotaža.
Posljedica eksplozije nije nalikovala eksploziji nuklearne bombe, ali je relativno manja eksplozija učinila štetu na reaktoru koji će potom otpustiti velike količine radioaktivne prašine, otprilike devet puta jače kontaminacije nego u Hirošimi.
Radioaktivnost raznošena vjetrom potom je najviše pogodila zdravlje stanovnika susjedne južne Bjelorusije, ali isto tako i krajnjih sjevernih prostora Ukrajine i jugozapadnih prostora Rusije.
Oblaci radioaktivne prašine zaustavili su se tek nad Skandinavijom u sjevernim djelovima Evrope. Posljedice radioaktivnog zračenja osjetilo je do 5 miliona ljudi.
Zdravstveni problemi kod velikog broja ljudi ostali su prisutni sve do danas, a poseban problem predstavlja kvalitetno zbrinjavanje okoline u neposrednoj blizini nuklearne elektrane.
Ipak, nedavno su se pojavile studije koje pokazuju da se polako obnavlja biljni i životinjski svijet u blizini Černobilja.
Kako nema ljudi u blizini, medvjedi, vukovi, konji i druge životinje su ovdje, u Černobilj, našle svoj dom.
Studije su pokazale da je prisustvo ljudi više štetno po životinje nego moguća radijacija.
"Moglo bi se reći da je sveukupni ishod pozitivan. Zračenje je veliki rizik, ali kada su ljudi u blizini, životinje gube svoje stanište", kaže Nik Beresford, profesor Centra za ekologiju i hidrologiju u Lankasteru.
Od posljedica je umrlo oko 200.000 ljudi
Radioaktivnoj prašini od ekspolozije u Černobilu, bili su izloženi, pored teritorije bivšeg Sovjetskog Saveza, i Poljska, Bugarska, Njemačka, Švedska, Švajcarska, Belgija, Holandija, Velika Britanija, Finska, bivša Jugoslavija, Rumunija, Austrija, a radioaktivna prašina je zahvatila i istočni dio SAD. U izvjesnoj mjeri gotovo čitava Sjeverna hemisfera osjetila je posljedice.
Prema podacima Ministarstva zdravlja Ukrajine, pod medicinskim nadzorom, kao posljedica černobiljske katastrofe, nalazi se više od dva miliona ljudi
Prema podacima organizacije za zaštitu prirodne sredine "Grinpis", od posljedica je umrlo oko 200.000 ljudi, a pretpostavlja se da će u perspektivi širom svijeta biti još oko 270.000 slučajeva onkoloških oboljenja u vezi s radijacijom iz Černobilja.
Neslužbeni izvori procjenjuju da je od posljedica radijacije preminulo između 200.000 i 400.000 ljudi.
Grad Pripjat (nerijetko se naziva Černobilj) danas je "grad duhova", koji povremeno posjećuju samo avanturistički opredjeljni turisti.U zaštićenu zonu danas se može ući samo sa posebnom dozvolom i odgovarajućom opremom.
Prema zvaničnoj statistici, januara 1986. u Pripjatu je živjelo 49.400 ljudi. Novi zaštitni sarkofag nad uništenom elektranom nedavno je ponovo postavljen, a čitav poduhvat vrijednosti oko milijardu evra finansirala je najvećim djelom Rusija. Nuklearna katastrofa u Černobilju označena je sedmim - najvišim stepenom nuklearne opasnosti, koji je zvanično vezan još samo uz nukleraku Fukušima, u Japanu, koju su 11. marta 2011. pogodili najpre zemljotres i ubrzo 14 metara visok razorni morski talas.
(NN, Kurir.rs/Agencije)
