Svijet bez granica, u kome vlada mir, još, nažalost, predstavlja samo dalek san.
U svijetu postoje stotine nacionalnih granica - od kojih su neke sporne, dok su druge smrtonosne. Mada svaki sukob ima duboke korjene - dok su neki sukobi trenutno zamrznuti i samo čekaju iskru pa da planu, najopasnijim svjetskim granicama zajedničko je jedno: ne bi vam bilo drago da se tamo zateknete.
1. Sudan i Južni Sudan
(dužina: 2.117km)
Zašto je opasna:Od početka juna 2011. u pograničnoj sudanskoj pokrajini Južni Kordofan desetine ljudi su poginule u bombardovanjima, dok je 113.000 izbjeglo.
Pozadina: Sudan i Južni Sudan su 22 godine vodili građanski rat, u kom je poginulo 1,5 miliona ljudi. Mirovnim sporazumom Južni Sudan je dobio pravo na otcepljenje. U januaru je održan referendum, a u julu 2011. je trebalo zvanično da se odvoji. Predsjednik Sudana Omar Hasan al-Bašir je, međutim, u aprilu izjavio da neće priznati odvajanje Južnog Sudana i iznio je pretenziju na oblast Abjei, koja je dio južnog Kordofana.
2. Indija i Pakistan
(dužina: 2. 896km)
Zašto je opasna: Tri rata, više od 115.000 poginulih, obje strane grade nuklearno oružje.
Pozadina: Od kako je 1947. u krvi nastao Pakistan, što je bilo praćeno izbjeglištvom miliona i pogibijom skoro milion ljudi, granica između Indije i Pakistana opterećena je nasiljem. Ratovi između dvije države odnijeli su milion i po ljudskih života, dok je samo u spornom regionu Kašmir ubijeno njih 100.000. Linija primirja, poznata i kao Linija kontrole, i dalje je na snazi, pri čemu su tri oblasti Kašmira pod indijskom upravom, a dvije pod upravom Pakistana. Ni jedna od dveju strana ne priznaje pripajanje oblasti na koje ona druga pretenduje. Mada su borbe velikih razmjera oko Kašmira prestale prije više godina, stalno dolazi do razmjene vatre između indijskih i pakistanskih vojnika, kao i do uzajamnih terorističkih napada.
3. Avganistan i Pakistan
(dužina: 2414 km )
Zašto je opasna: Bezakonje, Al Kaida i druge militantne grupacije, udari bespilotnih letelica
Pozadina: Ova granica je već dugo jedno od najopasnijih mjesta na svijetu, i jedno od mjesta na kojima vlada najveće bezakonje. Kabul odbija da 2400 km dugu liju Durand organizuje kao međunarodnu granicu sa Pakistanom, već sa svoje strane pretenduje na paštunske teritorije u sjeverozapadnom Pakistanu. Prema UN, u Pakistanu živi više od 1,7 miliona registrovanih avganistanskih izbjeglica. Pogranična trvenja velikim dijelom predstavljaju dio plemenskih sporova duž vjekovima stare granice. Nasilni incidenti s obeju strana granice učestali su od američke invazije na Avganistan. Pogranični region se pokazao kao utočište za šarolike militantne grupe koje se bore protiv američkih snaga i protiv pakistanske države, dok je Obamina administracija pojačala napade bespilotnih letjelica na snage Al Kaide duž granice.
4. SAD i Meksiko
(dužina: 3.138km)
Zašto je opasna: U Meksiku je od 2007. poginulo skoro 40.000 ljudi, pri čemu skoro polovina ovog broja u pograničnim državama.
Pozadina: Ubrzo nakon stupanja na vlast 2006, predsjednik Meksika Felipe Kalderon poslao je desetine hiljada vojnika i policiajaca u borbu protiv kartela droge. Nasilje je eksplodiralo na objema stranama, a surova ubistva iz osvete postala su skoro svakodnevna u opasnim pograničnim državama, u kojima karteli droge operišu. U proteklih 5 godina život je izgubilo 50.000 ljudi, prije svega u 6 mesksičkih saveznih država uz samu granicu.
5. Kambodža i Tajland
(dužina: 804km)
Zašto je opasna: Desetine ubijenih i desetine hiljada izbjeglica sa obeju strana granice, zbog teritorijalnih sporova koji sežu još iz kolonijalnih vremena.
Pozadina: Kambodža i Tajland se već godinama spore oko hrama Preah Vihear, smještenog uz samu granicu. Nakon dugotrajnog spora, Međunarodni sud pravde je 1962. ovaj hinduistički hram dodjelio Kambodži, ali spor oko područja oko hrama, od oko 2,5 kvadratna kilometra, nikada nije rezrješen. Tenzije su djelimično eskalirale tokom proteklih godina, a od 2008. pogranične čarke predstavljaju uobičajenu pojavu.
6. Demokratska Republika Kongo i Angola
(dužina: 2.510km)
Zašto je opasna: Hiljade kongoanskih žena i djevojaka proteranih iz Angole bile su žrtve silovanja i seksualnog zlostavljanja od strane kongoanskih i angolskih snaga bezbjednsoti.
Pozadina: Angola je vladi Demokratske Republike Kongo pomogla u borbi protiv pobunjenika koje su podržavale Uganda i Ruanda, u krvavim ratovima 1998-2003. Nakon toga je, međutim, usljedilo pogoršanje odnosa između dveju zemalja, uključujući i sporove oko granica, vlasništva nad naftom na morskom dnu i približavanja Konga svojim istočnim susedima, Ruandi i Ugandi. Rezultat je predstavljao niz kaznenih progona stanovništva sa obeju strana, zbog čega je oko 211.000 ljudi 2009. moralo da ode u izbjeglištvo. Ove ranjive izbjeglice postale su žrtve nesređenih prilika, što naročito važi za žene, koje su duž granice bile izložene sistematskim seksualnim napadima šokantnih razmjera.
7. Indija i Bangladeš
(dužina: 4.023km)
Zašto je opasna:: U proteklih 10 godina ubijeno je skoro 1000 građana Bangladeša
Pozadina: Indiju i Bangladeš vezuju istorija i geografija. Bagladeš, bivši istočni Pakistan, stekao je nazavisnost od zapadnog Pakistana nakon krvavog građanskog rata 1971, uz podršku Indije - sukob u kom je preko milion ljudi poginulo, dok su privreda i infrastruktura Bangladeša ozbiljno narušene. Procenjuje se da u Indiji živi 10 do 20 miliona ilegalnih imigranata iz Bangladeša. Uz tvrdnje da mora da se zaštiti od terorizma, ilegalnih imigranata koji Indijcima oduzimaju radna mjesta i potencijalne izbjegličke krize, Indija je pre 25 godina duž granice počela da diže ogradu, koja bi ove godine trebalo da bude završena. Od 2000. Indijske snage bezbjednosti ubile su skoro 1000 građana Bangladeša koji su pokušali da je pređu.
8. Sjevena Koreja i Južna Koreja
(dužina: 241km)
Zašto je opasna: Duž čitave granice nalaze se vojna utvrđenja sa skoro dva miliona vojnika, a tu je i sjevernokorejsko nukelarno oružje.
Pozadina: Od 1948, 38. paralela dijeli Severnu i Južnu Koreju. Po okončanju Korejskog rata, 1953, dvije strane su se složile da povuku svoje snage s linije fronta, stvorivši 2,5 km široku tampon zonu, poznatu kao demilitarizovana zona (DMZ). Nikakav mirovni sporazum nije potpisan, pa su stoga dvije strane praktično još uvek u ratu. Mada je DMZ tokom proteklih šest decenija uglavnom mirna, to je jedna od najmilitarizovanijih granica na svijetu, a u odnosima između dveju zemalja neprestano tinja napetost.
9. Venecuela i Kolumbija
(dužina: 2.051km)
Zašto je opasna:: Stotine ljevičarskih pobunjenika napuštaju Venecuelu i vraćaju se u Kolumbiju.
Pozadina: Međusobni odnosi su se pogoršali kada je kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe pred Organizacijom američkih država optužio predsjednika venecuele Huga Čaveza da podržava Revolucionarne oružane sange Kolumbije (FARC)i Nacionalnu oslobodilačku armiju u njihovoj 47 godina dugoj borbi za rušenje kolumbijske države. Novi predsjednik Kolumbije Huan Manuel Santos pomirio se sa Čavesom, što je za rezultat imalo pogoršanje uslova za kolumbijske gerilce, koj su počeli da se vraćaju u svoju zemlju i da šire nasilje sa kolumbijske strane granice.
10. Čad i Sudan
(dužina: 1.367 km)
Zašto je opasna:: Naoružane grupe napadaju stotine hiljada izbjeglica a iz Darfura.
Pozadina: Odnosi između Čada i Sudana postali su napeti zbog sukoba u sudanskom regionu Darfur i zbog građanskog rata u Čadu. U januaru 2010. potpisan je sporazum o normalizaciji odnosa i suzbijanju oružanih grupa. Granica, koja je od 2003. bila zatvorena, ponovo je otvorena, a 48.000 stanovnika Darfura vratilo se u kući. Uprkos tome, većina i dalje okleva da se vrati, a duž granice je učestalo i praktično nekažnjivo nasilje - silovanja, regrutovanje djece-vojnika, kidnapovanje radnika humanitarnih oganizacija i ubijanje civila.
11. Saudijska Arabija i Jemen
(dužina: 1.448km)
Zašto je opasna: Pobunjeni Houti na sjeveru Jemena, Al Kaida na Arapskom poluostrvu i potencijal za masovni priliv izbjeglica zbog nemira u Jemenu
Pozadina: Saudijska Arabija je 2003. počela da gradi bezbjednosnu barijeru, ali 2004. je prekinula gradnju. Nakon kratkog rata između saudijske vojske i jemenskih pobunjenika 2009, Rijad je uložio milijarde dolara u dovršenje započete ograde. Intenzitet borbi je uplašio Rijad da bi Iran mogao biti spreman da podrži pobunjene Houte, koji su šiiti zaidisti. Svake godine granicu ka Saudijskoj Arabiji pokušavaju da prijeđu hiljade ilegalnih imigranata, koji bježe od rata i gladi. Većina biva uhvaćena i vraćana u Jemen.
12. Kina i Severna Koreja
(dužina: 1.416km)
Zašto je opasna:: Masovna izbjeglička kriza, nestabilnost Sjeverne Koreje
Pozadina: Mada dvije zemlje već dugo gaje prijateljske odnose, ova slabo čuvana granica sve više brine Peking, zbog hiljada sjevernokorejskih izbjeglica koje pokušavaju ilegalno da uđu u Kinu. Procjenjuje se da je u vrijeme velike gladi u Sjevernoj Koreji 90-tih godina to učinilo 100. 000 do 300. 000 ljudi. Od 2010. Kina nastoji da granicu pojača.
13. Izrael i Sirija
(dužina: 80km)
Zašto je opasna: Nestabilnost u Siriji pothranjuje bojazni da bi tamošnji režim mogao da iskoristi pogranični sukob sa Izraelom da bi odvratio pažnju od unutrašnjih problema.
Pozadina: Tokom 37 godina, de facto granica između Sirije i Izaela, koji su formalno još u ratu, bila je mirna. Izraelske funkcioneri optužuju Asada da ohrabruje demonstrante da prelaze granicu, kako bi skrenuo pažnju sa krvavog obračunavanja s protivnicima režima u Siriji. U ovakvim situacijama, izraelski vojnici su pucali i više destina ljudi je poginulo.