BAKU - Azerbejdžan je odlučio da jednostrano prekine sva neprijateljstva u Nagorno-Karabahu, saopštilo je Ministarstvo odbrane te zemlje.
U saopštenju se navodi da će u slučaju napada nastaviti sa vojnim akcijama.
Između Jermenije i Azerbejdžana sukob je počeo 1988. godine nakon što je većinski jermenski autonomni region Nagorno-Karabah najavio secesiju od Republike Azerbejdžan.
Nagorno-Karabah proglasio je nezavisnost 1991. godine što je izazvalo rat koji je trajao do 1994. godine.
Najnoviji sukob je izbio u noći 1. aprila. Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopštilo je 2. aprila da su oružane snage Jermenije prekršile primirije duž linije kontakta 127 puta za 24 časa, dok je jermensko Ministarstvo odbrane saopštilo da je na liniji kontakta došlo do "ofanzive suprotne strane u noći 1. aprila uz upotrebu tenkova, artiljerije i avijacije".
Turska je inicijator zaoštravanja situacije na Karabahu?
Portparol predsjednika nepriznate republike Nagorni Karabah David Babajan izjavio je da bi Turska mogla biti umiješana u zaoštravanje konflikta u regionu.
„Uvijek smo izjavljivali da ovakvo ponašanje Azerbejdžana ne može biti isključivo inicijativa Azerbejdžana. Najvjerovatnije ga podržavaju određene sile, između ostalog Turska“, rekao je portparol predsjednika nepriznate republike Nagorni Karabah David Babajan.
Prema njegovim riječima, nije bilo sličnih eskalacija u regionu od 1994. godine.
„Oružane snage Azerbejdžana su upotrijebile teško naoružanje. U određenim područjima linije razgraničenja pokušali su da prodru, ali dobivši adekvatan odgovor, povukli su se na polazne pozicije uz velike gubitke“, rekao je on.
Na internetu je objavljen video-snimak prebacivanja teške vojne tehnike Oružanih snaga Azerbejdžana u zonu konflikta u Nagornom Karabahu.
Jermensko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je Azerbejdžan započeo ofanzivu u noći 1. aprila uz upotrebu tenkova, artiljerije i avijacije i da su sada oni krenuli u kontranapad u više pravaca. Ministarstvo je potvrdilo da je oboren azerbejdžanski helikopter Mi-24/35, uništen tenk i dron i da suprotna strana trpi velike gubitke u živoj sili i vojnoj tehnici. Baku negira ove informacije.
JERMENSKA STRANA GRANATIRALA AZERBEJDŽANSKA SELA
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopštilo je da jermenska strana granatirala tokom noći područje na granici između Azerbejdžana i Nagorno Karahaba."Situacija je i dalje napeta. Azerbejdžanska sela, koja se nalaze duž linije kontakta, našla su se na udaru jermenske vatre. Nema žrtava", rekao je portparol Ministarstva odbrane Azerbejdžana Vagif Dargali.
U eskalaciji sukoba dvije strane oko Nagorno-Karabaha, prema posljednjim podacima, poginule su ukupno 32 osobe.
Sukob Jermenije i Azerbejdžana počeo je 1988. godine nakon što je većinski jermenski autonomni region Nagorno-Karabah najavio secesiju od Republike Azerbejdžan, podsjeća "Sputnjik". Nagorno-Karabah proglasio je nezavisnost 1991. godine što je izazvalo rat koji je trajao do 1994. godine.
Rat na granici Rusije
JERMENI i Azerbejdžanci su ponovo zapucali jedni na druge.U Nagorno Karabahu, nepriznatoj republici, čuli su se u ranim noćnim satima u subotu artiljerijski plotuni, pucnjava iz automatskog oružja i brundanje tenkova. Iz Bakua i Jerevana su stizale protivrječne informacije o gubicima. Jermeni iz Nagorno Karabaha tvrde da su oborili jedan azerbejdžanski helikopter i bespilotnu letjelicu i uništili dva tenka, a u Bakuu to negiraju. U subotu po podne potvrđeno je da su od posljedica azerbejdžanske artiljerije poginula dva jermenska djeteta, a jedan čovjek je ranjen. Jermeni navode da su Azeri koristili višecjevne bacače "grad". Obe strane tvrde da protivnici imaju velike gubitke.
Prema jermenskim izvorima, jedna diverzantska grupa Azera pokušala je da uđe u dubinu teritorije Nagorno Karabaha i da priđe s leđa vojnicima koji čuvaju liniju razgraničenja. Ovi izvori kažu da je ubijeno više od 50 azerbejdžanskih specijalaca.
Predsjednik Azerbejdžana Iljham Alijev nalazi se u Vašingtonu, gdje je, inače, planirao da razgovara s domaćinima o Nagorno Karabahu koji Azerbejdžanci smatraju svojom teritorijom. On je u subotu pozvao međunarodnu zajednicu da pomogne da se Azerbejdžanu vrati okupirana teritorija.
Politički i diplomatski ruski vrh pokušava da ubijedi dvije strane da ne kreću u novi rat u kome će i jedni i drugi imati samo mnogo žrtava i štete. Ruski predsjednik Putin pozvao je zavađene da se zaustave. I ministar odbrane Sergej Šojgu razgovarao je s kolegama - Azerbejdžancem Zakirom Hasanovom i Jermenom Sejranom Oganjanom, a uključio se i Sergej Lavrov.
I JERMENI IMAJU SAVEZNIKE
RUKOVODSTVO Organizacije kolektivne bezbjednosti, u koju ulaze neke bivše sovjetske republike, ocijenilo je da su Azerbejdžanci isprovocirali situaciju u Nagorno Karabahu. Jermenija je član te vojne organizacije, i u slučaju da Azerbejdžan uz pomoć Turske krene u rat protiv Jermenije, taj vojni savez bi morao da brani svog člana.
U Stepanakertu, glavnom gradu Nagorno Karabaha, izjavljuju kako je Turska upetljana u novi sukob i napad Azerbejdžana. Za vrijeme posjete Bakuu, ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu je izjavio da će njegova zemlja učiniti sve da Azerbejdžan oslobodi okupirane teritorije.
Pres-sekretar predsjednika nepriznate republike Nagorno Karabah David Babajan izjavio je da takvog sukoba između Jermena i Azerbejdžanaca nije bilo od 1994. Azerbejdžanski ministar informisanja tvrdi da su Jermeni prvi započeli artiljerijski napad.
Sukob Jermena i Azerbejdžanaca ima duboke istorijske korene. Ponovo je bio buknuo za vreme Gorbačovljeve "perestrojke" 1987. i 1988, u vreme bujanja nacionalizma u te dvije sovjetske republike. Tako se sukob u Nagorno Karabahu pretvorio zapravo u sukob Jermenije i Azerbejdžana.
Druga runda sukoba bila je od 1991. do 1994. U Nagorno Karabahu je 1991. organizovan referendum o samostalnosti, tj.izlaska Nagorno Karabaha iz sastava Azerbejdžana, ali to nije rešilo problem. Vojnički superiorna jermenska armija tada je okupirala 20 odsto azerbejdžanske teritorije. U tom krvavom ratu poginulo je 18.000 ljudi, a ranjeno ih je oko 50.000. Petog maja 1994. u Biškeku u Kirgiziji potpisan je protokol o primirju dveju zemalja. Poslije ratova u Karabahu, oko milion i po Azerbejdžanaca postali su izbjeglice.
POGINULO 18, RANjENO 35 JERMENSKIH VOJNIKA
Tokom borbi u Nagorno-Karabahu poginulo je 18 jermenskih vojnika, a 35 je ranjeno, izjavio je u subotu predsjednik Jermenije Serž Sargsjan.
„Prema informacijama koje imamo u ovom trenutku, tokom sukoba s azerbejdžanskim oružanim snagama poginulo je 18 jermenskih vojnika, a 35 je ranjeno“, izjavio je Sargsjan tokom zasedanja Savjeta za nacionalnu bezbednost.
Prema njegovim riječima, od trenutka kada je uspostavljeno primirje 1994. godine to su najmasovnija borbena dejstva koja je pokušao da isprovocira Azerbejdžan.
„Zahvaljujući pravovremenoj akciji jermenskih snaga, omogućeno je ne samo da se preuzme kontrola nad situacijom nego i da se protivniku nanesu ozbiljni gubici“, rekao je Sargsjan.
BAKU: IZGUBILI SMO 12 VOJNIKA
NAJMANjE 12 azerbejdžanskih vojnika je poginulo u borbi, a jermenske snage su oborile i jedan vojni helikopter - saopštilo je azerbejdžansko ministarstvo odbrane, i dodalo da je njihova vojska preuzela kontrolu "nad jednim selom i dva strateška brda" u Nagorno Karabahu. Ministarstvo je navelo da su azerbejdžanske snage uništile šest jermenskih tenkova i 15 njihovih artiljerijskih položaja.
Žestoki sukobi nastavljeni su tokom dana duž linije razdvajanja separatističke oblasti Nagorno Karabah.
(NN/novosti)