ATINA, BERLIN - Grčka će prestati da isplaćuje penzije za više od 100.000 penzionera koji se nisu pojavili u službama za ponovni obračun penzije, izjavio je direktor državnog fonda za penziono osiguranje IKA Robertos Spiropulos.
Direktor Spiropulos je rekao da zbog isplate penzija "mrtvim dušama" Grčka može godišnje da gubi do 1,5 milijardi evra.
U okviru penzione reforme Grčka je od 1. jula do 30. septembra sprovela "popis" penzionera IKA, kojima je predloženo da dođu u filijalu banke ili državnog fonda kako bi potvrdili svoje postojanje. Ranije su u ovoj prezaduženoj članici Evropske unije (EU) više puta izbijali skandali zbog "mrtvih duša", kada su rođaci preminulog penzionera mjesecima primali njegovu penziju.
Rezultati penzionerskog "popisa" su, međutim, bili poražavajući - na preregistraciju se nije javilo 109.000 penzionera IKA, dok je 899.000 prošlo potrebnu proceduru.
"Ukoliko neko od penzionera nije uspio da se u tom periodu javi, može to učiniti u bilo kojoj filijali banke i učestvovati u 'popisu' i tek tada će ponovo dobijati penziju", izjavio je Spiropulos.
Direktor IKA je istakao da fond ispituje slučajeve nezakonitog preuzimanja penzija i da će zahtijevati nadoknadu gubitaka od samih primalaca ili njihovih nasljednika, te upozorio da takva djela zastarijevaju poslije deset godina. Gubici IKA su sada oko 200 miliona evra. IKA nije jedini grčki penzioni fond koji se odlučio za "popis" penzionera. Na istu proceduru u fond za isplate bivšim radnicima lokalne samouprave nije se javilo oko 8.000 penzionera, što bi značilo da taj fond gubi do 80 miliona evra godišnje.
Sličan popis, kako se očekuje, sprovešće penzioni fondovi državnog i privatnog sektora u čitavoj Grčkoj.
Dok se Atina bori da smanji budžetski deficit, ključni igrači EU sprovode novu rundu pregovora o pomoći ugroženim članicama evrozone.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nikola Sarkozi sinoć je za radnom večerom u Berlinu na "jelovniku" trebalo da imaju tešku temu pronalaska zajedničkog stava za dokapitalizaciju evropskih banaka, što bi mogao biti ključan korak za rješavanje krize u evrozoni.
Neke od evropskih banaka počele su posrtati pred dužničkom krizom kojoj se ne nazire kraj. Propast belgijsko-francuske banke Dexie, kao i smanjenje kreditnih rejtinga Italije i Španije, ubrzali su hitnost razgovora njemačkih i francuskih čelnika. Na dnevnom redu u Berlinu biće i stanje u Grčkoj, kojoj hitno treba nova tranša iz prošle godine dogovorene pomoći MMF-a i EU za spas njenih finansija.
Sarkozija je uoči puta u Berlin posjetila nova direktorica MMF-a Kristin Lagard, koja je prošli mjesec prva pozvala na dokapitalizaciju banaka. Velike francuske banke prihvatile bi državnu dokapitalizaciju u iznosu od 10 do 15 milijardi evra pod uslovom da njemačka Deutsche Banka takođe poveća svoj kapital. Njemačka bi, međutim, htjela da banke prvo same pokušaju povećati svoj kapital, prije nego što zatraže pomoć.
Pariz bi, takođe, htio da se Fond za evropsku finansijsku stabilnost (ESEF) iskoristi za dokapitalizaciju banaka, dok ga Berlin drži kao posljednju opciju. Po procjenama stručnjaka, evropskim bankama treba između 100 i 200 milijardi evra dokapitalizacije da izdrže teret dužničke krize.
MMF strahuje za istočnu Evropu
MMF se pribojava da bi širenje dužničke krize u evrozoni moglo na nanese ozbiljan udarac istočnoj Evropi i savjetuje regionu da preduzme odlučne mjere zaštite.
"Prioritet bi trebalo da bude jačanje tih zemalja", rekao je predsjednik evropskog predstavništva MMF-a Antonio Borhes na konferenciji u Moskvi.
Zemlje u usponu, kao što je Rusija, preživljavaju ubrzani odliv kapitala i ozbiljan pad finansijskog tržišta od kako su pogoršane prognoze globalne ekonomije u avgustu, uz istovremeno zaoštravanje evropske dužničke krize.
Odliv kapitala se objašnjava činjenicom da zapadne banke, strahujući od mogućeg bankrota Grčke, povlače sredstva iz svojih istočnoevropskih podružnica.