Svijet

Pratite nas na Google news

U susret izborima: Šta je do sada postigao Evropski parlament

U susret izborima: Šta je do sada postigao Evropski parlament
Foto: Tanjug/AP | U susret izborima: Šta je do sada postigao Evropski parlament
N.N.

Glasači u svakoj zemlji Evropske unije izabraće novi saziv kontinentalnog parlamenta od 23. do 26. maja.

Sa prosječnom izlaznošću od 43 odsto, jasno je da mnoge Evropljane ne zanima da glasaju. Ipak, parlament ima poprilična ovlašćenja, a izbori se održavaju jednom u pet godina.

Dok zakone izrađuje Evropska komisija, direktno izabrani parlament je taj koji, zajedno sa Savjetom od 28 vlada, donosi odluke.

Poslanici imaju moć da prihvate, dopune ili odbace skoro sve zakone u EU.

Šta su, dakle, oni postigli u posljednjem petogodišnjem mandatu?

U romingu kao kod kuće

Njihova možda najpopularnija odluka bila je ukidanje troškova rominga za ljude koji koriste mobilne telefone u inostranstvu.

Prema propisima "u romingu kao kod kuće", svi građani EU koji putuju u druge zemlje članice mogu da zovu, šalju poruke i pretražuju internet na mobilnim telefonima za istu cijenu kao kod kuće.

Propisi, odobreni 2017. godine, podložni su "ograničenju na fer upotrebu", što ljude sprečava da sklope ugovor za mobilnu telefoniju u jednoj zemlji, a potom je čitave godine koriste u nekoj drugoj.

Sve dok se ovi zakoni nisu promijenili, građanima EU su često bili isporučivani veliki računi poslije njihovih putovanja na odmor, sa troškovima rominga nakalemljenim na troškove poziva, poruka i pretraživanja interneta.

(Vjerovatno) spašavanje pčela

EU se prošle godine složila oko skoro potpune zabrane najrasprostranjenijih insekticida na svijetu.

Odluka da se zabrani upotreba neonikotinoida uslijedila je posle preporuka iz naučnih studija, koje odavno povezuju njihovu upotrebu s opadanjem populacije pčela.

Nekih pet miliona ljudi potpisalo je peticije koje pozivaju na strože ograničavanje upotrebe insekticida.

Ali dok ekolozi pozdravljaju ovaj potez, neke fabrike i farmeri tvrde da su ovi naučni zaključci nepotpuni - i da nema garancija da će zabrana donijeti bilo kakve rezultate.

Za neke, zakon predstavlja značajnu promjenu u politici EU, prema kojoj su sada ekološke potrebe stavljene ispred potreba proizvodnje.

Kontroverzne izmjene autorskih prava

Kad su poslanici odlučili da odobre sveobuhvatnu primjenu autorskih prava, kritičari su upozorili da bi to moglo da izmijeni čitav internet.

Prema novom zakonu, za materijal objavljen bez dozvole autora biće odgovorne tehnološke kompanije i one će morati da "daju sve od sebe" da za njega obezbijede autorska prava ili da sporni materijal po hitnom postupku uklone.

To znači da sajtovi kao što je YouTube mogu da se smatraju odgovornim ako njihovi korisnici objave radove zaštićene autorskim pravima.

Podržavaoci kažu da pravilo pomaže da umjetnici, muzičari i drugi stvaraoci dobiju fer naknadu. Ali tehnološke kompanije kažu da će to uništiti sadržaj koji generišu korisnici.

Google kaže da će zakon, za koji su članice EU dobile dvije godine da ga uvrste u nacionalno zakonodavstvo, "naškoditi evropskoj kreativnoj i digitalnoj industriji".

Okončanje bacanja ribe

Početkom ove godine na snagu su stupili propisi koji zabranjuju ribarima širom Evrope da bacaju neželjen ulov - poznatiji kao otpadak - nazad u more.

Zakon, usvojen još 2013. godine, trebalo je da okonča praksu masovnog bacanja ribe - i mrtve i žive - zato što su ribari premašili kvotu EU ili upecali neku neželjenu vrstu.

Ribarske posade sada moraju da zadrže svu ulovljenu ribu propisanu kvotama na svom plovilu, kako bi izbjegli njeno bacanje.

Do promjene je dovela kampanja predvođena britanskim kuvarom Hjuom Fernli-Vitingstolom koju je podržalo na stotine hiljada ljudi.

Međutim, britanska industrijska tijela nazvala su zakon "loše osmišljenim", a odbor Doma lordova rekao je da bi propisi mogli da imaju "ozbiljne posljedice" po britansku ribolovačku industriju.

Proslijeđivanje podataka o avionskim putnicima

Godine 2016. odobren je objedinjeni sistem kome mogu da pristupe policija i pravosudni organi kako bi došli do ličnih podataka avionskih putnika za letove u zemlje EU i iz njih, kao mjera ispomoći u istragama terorista i teških zločina.

Sistem Evidencije imena putnika (PNR) omogućuje vlastima zemalja da dobiju podatke koje su sakupile avionske kompanije - uključujući detalje kontakata, načina plaćanje i prtljaga putnika.

Prvi put predložen 2007. godine, sistem PNR izazvao je zabrinutost za kršenje privatnosti ali je na kraju usvojen, uslijed naraslih strahova za bezbjednost poslije terorističkih napada u Parizu u novembru 2015. godine.

Prema ovom zakonu, ne smiju da se otkriju podaci o rasi, etničkom porjeklu, vjeri, političkom opredjeljenju, članstvu u sindikatu, zdravlju ili seksualnom životu.

Zaštita privatnosti podataka

Bilo je to proglašeno najvećim potresom na polju privatnosti podataka u posljednjih 20 godina, kad je EU u maju prošle godine uvela Opštu uredbu o zaštiti podataka (GDPR).

Sa ciljem da se pomogne ljudima da zaštite i kontrolišu upotrebu vlastitih ličnih podataka na internetu, ona se pojavila poslije niza kršenja privatnosti visokog profila.

Jedno od najvećih kršenja odnosilo se na političku konsultantsku firmu po imenu Kembridž analitika, koja je koristila podatke sakupljene od miliona korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.

"Ovo je zakon koji bukvalno može da sruši sve organizacije koje ne poštuju naše pravo na privatnost podataka", rekla je specijalistkinja za zaštitu podataka Anja Prups.

Zakon o privatnosti podataka:

  • zahtijeva od sajtova da traže pristanak na korišćenje ličnih podataka
  • čini bržim i jeftinijim otkrivanje kakve sve podatke o vama posjeduje neka organizacija
  • nalaže da se kršenja bezbjednosti podataka prijave komesaru za informacije
  • dopušta izricanje velikih novčanih kazni kompanijama koje nisu zaštitile privatne podatke

Plastika na udaru

EU je usvojila dva velika zakona sa ciljem sprečavanja zagađenja plastičnim kesama i plastikom za jednokratnu upotrebu.

Od zemalja EU se 2015. godine zahtijevalo da drastično smanje upotrebu plastičnih kesa tanjih od 0,05 milimetara - kakve se najčešće koriste u EU.

One su morale ili da:

  • Preduzmu mjere za smanjenje prosječne godišnje potrošnje plastičnih kesa na 90 lakih kesa po građaninu do 2019. godine i 40 kesa do kraja 2025. godine
  •  Ili da se postaraju da se do kraja 2018. godine lake plastične kese više ne dijele kupcima besplatno.

Potom su, ove godine, poslanici izglasali zabranu širokog dijapazona plastike za jednokratnu upotrebu do 2021. godine.

Prema toj zabrani, koja još uvijek mora da razreši neke proceduralne prepreke, neke od najčešćih plastika koje zagađuju okeane više neće biti dozvoljene za upotrebu.

To podrazumijeva plastični escajg i tanjire, štapiće za uši, slamčice i štapiće za balone.

Ekolozi su pozdravili ovu akciju, koja je nastala poslije velike zabrinutosti zbog zagađenja mora i izvještaja o kitovima koji umiru od plastike u svojim stomacima.

Smanjenje emisija - ili makar planovi da se smanje

Evropski parlamentarci su 2016. godine glasali da se podrži istorijski Pariski sporazum - prvi ikad pravno obavezujući sporazum o klimi - koji na snagu stupa u EU.

Ovaj međunarodni sporazum podrazumeva poziv da zemlje ograniče emisiju gasova sa efektom staklene bašte.

Parlament je ove godine odobrio planove za drastično smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte iz automobila i kombija do 2030. godine.

Prema ovim propisima, emisije iz novih automobila moraće da budu 37,5 odsto manje, a emisije iz novih kombija 31 odsto manje.

EU kaže da želi da postane prva velika ekonomija koja će postati "klimatski neutralna" do 2050. godine.

(BBC News)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije