STOKHOLM - Đaci četvrtog razreda osnovne škole Levestad u Sjobou u južnoj Švedskoj stavljaju svoje pametne telefone u malu drvenu kutiju, a učiteljica Madelen Sevedšon sve to prije časa zaključava u ormar.
U Švedskoj nije neobično da učenici četvrtog razreda već imaju pametni telefon. Djeca takođe ne nose teške torbe, zato što na času rade digitalno, na laptopu ili tabletu.
Ali sada će biti drugačije. Učiteljica pokazuje djeci novi udžbenik matematike.
"Prvo vam ga dajem da ga pogledate u slobodno vrijeme. Prelistajte ga. Potpuno je nov!", kazala je ona.
Prave knjige u razredu, poslije skoro četiri godine škole, za ovu djecu je to prvi put. Do sada su na časovima matematike radili skoro isključivo na laptopu, piše Deutsche Welle.
Poslije samo nekoliko minuta, učenica Ines primijetila je razliku.
"Ima više opisa. To nismo imali na laptopu. Ali sada moram sama da pročitam, to je malo teže. Ranije mi je računar čitao zadatke naglas", kaže Ines.
U mnogim švedskim učionicama polako počinje da se dešava preokret - povratak na staro. Jer, čak i đaci osnovnih škola već godinama se podučavaju gotovo isključivo digitalno. A prije samo pet godina školske vlasti su u nacionalnim smjernicama preporučile korištenje digitalnih nastavnih sredstava kao što su laptopi ili aplikacije i da ne koriste udžbenike, prenosi RTCG.
Međutim, pokazalo se da je to imalo i nedostatke, kaže učiteljica osnovne škole Žanet Viberg.
"Kod đaka je opala brzina čitanja, siromašniji je rječnik i lošije razumijevanje pročitanog. Vjerujemo da je to zato što smo previše radili digitalno", priča učiteljica.
Švedski školski sistem je liberalizovan. Pored državnih škola, postoje i brojne privatne, a osnovna škola traje devet godina. Obrazovna politika se ne kontroliše centralno, škole i nastavnici pristupaju digitalnoj nastavi na različite načine. Švedska konzervativna vlada želi da to promijeni i nastavnicima uskoro isporuči nove smjernice.
Švedska vlada je za vraćanje knjiga u škole samo ove godine na raspolaganje stavila 60 miliona evra. Ministarka obrazovanja Lota Edholm posebno zahtijeva da učenici osnovnih škola ponovo više čitaju.
"Problem sa digitalizacijom je što je većim dijelom došla odozgo. Prosvjetni radnici su bili protiv, ali su imali osjećaj da ih niko nije slušao. Digitalna nastavna sredstva su za stariju djecu. Znamo da, prema istraživanjima mozga, mala djeca uopšte ne bi trebalo da dolaze u dodir sa ekranima", kaže Edholmova.
Dodaje da mnogi roditelji takođe žele da vrate knjige.
"Jer, sa knjigom mogu lakše da razumiju šta dijete treba da nauči za sljedeći test, umjesto da im se da neka cedulja ili samo link", kaže ministarka.
U školi Levestad, u južnoj Švedskoj, za čas geografije djeca uzimaju sa police laptope: treba da upoznaju svoju zemlju, nauče gdje se nalaze gradovi i regioni i da ih obilježe na ekranu.
Jedan laptop ne radi kako treba.
"Može da prođe cijeli čas dok ponovo proradi. To je loše. Pisanje je mnogo bolje! Više se povezuje sa mozgom", kaže đak koji koristi ovaj laptop.
Švedske školske vlasti takođe ukazuju na ulogu nastavnika koji bi trebalo da se na pravi način nose sa novim mogućnostima. U svakom slučaju, nastavnica Žanet Viberg ne želi da predaje potpuno bez laptopa.
"Budućnost je digitalna. Moramo da učimo djecu o ovom svijetu i da ih učimo na pravi način. Da ponovo imam izbor, izabrala bih kombinaciju", kaže Vibergova.