VAŠINGTON - Američki vojni zvaničnici najavljuju da bi SAD mogle u 2009. udvostručiti svoje trupe u Avganistanu, koje bi se pridružile snagama NATO-a u borbi protiv talibanske pobune.
Krajnju odluku o tome, ipak, će donijeti novoizabrani predsjednik SAD Barak Obama i to nakon stupanja na dužnost 20. januara.
SAD imaju 32.000 vojnika u Avganistanu. Osamnaest hiljada je dio operacije "Trajna sloboda", višenacionalne koalicije koja je zbacila talibane s vlasti 2001. godine. Te su snage sada uključene u protivterorističke operacije. Ostatak američkog kontingenta, 14.000 žena i muškaraca dio je snaga NATO saveza od ukupno 50.000.
NATO djeluje u Avganistanu od 2003. u cilju pomaganja Vladi te zemlje u obnovi i stabilizaciji, obuke avganistanske vojske i policije, te borbe protiv pobunjenika u južnom Avganistanu, istorijskoj postojbini talibana.
Tokom predizborne kampanje, Obama je rekao da će prebaciti trupe iz Iraka u Avganistan. Međutim, bivši američki državni sekretar Lorens Iglberger tvrdi da je to loša ideja.
"Ne čini mi se da ima smisla slabiti naše snage tamo gdje smo na putu ka uspjehu. Iskreno rečeno, mislim da treba da ostavimo stvari u Iraku kakve jesu, povećamo broj trupa u Avganistanu i pokušamo nagovoriti druge zemlje da pomognu", rekao je Iglberger.
Ipak, on, kao i bivši ministar odbrane Džejms Šlesinger, ne vjeruje da će do toga doći, te da vojna solucija za Avganistan jednostavno ne postoji.
"Očekivanje da će NATO učiniti svoje, što po Amerikancima znači poslati više trupa, vjerovatno će dovesti do razočarenja i negativnih osjećaja. Situacija u Avganistanu je sve lošija i nije jasno da bi samo slanje više trupa moglo dovesti do preokreta", zaključio je bivši državni sekretar.
Pojedini američki zvaničnici se slažu da put ka stabilnom i bezbjednom Avganistanu leži u ekonomskom razvoju, dobroj upravi i vladavini zakona, a sve to može biti postignuto samo uz značajnu pomoć međunarodne zajednice.