KARAKAS Predsjednik Venecuele Ugo Čavez pozvao je juče na produženje predsjedničkog mandata i ukidanje dozvoljenog broja kandidovanja za ovu funkciju, kako bi produžio svoju vladavinu i rukovođenje socijalističkom revolucijom u zemlji koja je članica OPEKa.
Predložio je da se u okviru reforme Ustava ukine autonomija centralne banke i pojačaju ovlaštenja države u oduzimanju imovine, te da on dobije kontrolu nad međunarodnim rezervama.
Ljevičarska politika venecuelanskog predsjednika i ranije je bila meta kritika SAD, koje ga optužuju da želi da iskoristi naftno bogatstvo svoje zemlje za slabljenje demokratije u Venecueli i ostalim zemljama regiona.
Čavez je, predstavljajući plan o reformi Ustava, rekao da bi predsjednički mandat trebalo da bude produžen za godinu dana i da traje sedam godina, bez postojanja sadašnjeg ograničenja o ponovnoj kandidaturi za ovu funkciju.
Takođe je naveo kako bi Vlada trebalo da ima pravo da kontroliše imovinu privatnih kompanija prije dobijanja sudske odluke o eksproprijaciji.
Radni dan bi, tvrdi, trebalo da bude skraćen sa osam na šest časova i predložio formiranje novog oblika društvene imovine, u okviru kampanje za uvođenje `socijalizma 21. vijeka` u Venecueli.
Čavez je 1992. godine predvodio pokušaj preuzimanja vlasti u Venecuali vojnim udarom. Puč je propao, a Čavez je zatvoren. Dvije godine kasnije pomilovao ga je tadašnji predsjednik Venecuele Rafael Kaldera.
Izlaskom iz zatvora osnovao je partiju Pokret za petu republiku, a na predsjedničkim izborima 1998. osvojio je 56,2 odsto glasova i postao predsjednik zahvaljujući glasovima siromašnih građana kod kojih i danas ima jaku podršku. Njegovi politički neprijatelji su srednja i viša klasa, sindikati, kao i skoro svi privatni mediji u zemlji. Takva situacija je dovela do političke polarizacije u Venecueli, a kao rezultat toga 2002. je izvršen vojni udar na kojem je opozicija preuzela vlast, ali je zbog podrške koju ima među vojnicima Čavez u predsjedničku fotelju vraćen dva dana kasnije.