KIJEV - Dok ruska specijalna vojna operacija na Ukrajinu ulazi u četvrtu godinu, stručnjaci kažu da evropski ulagači u velikom broju počinju investirati u novoosnovana ukrajinska vojnotehnološka preduzeća.
Investitori rizičnog kapitala poput Debore Ferčajld i Džastina Zifa iz Green Flaga vidjeli su značajan interes potencijalnih ulagača u skandinavskim i baltičkim zemljama te Ujedinjenom Kraljevstvu otkako je Donald Tramp prošlog mjeseca preuzeo dužnost američkog predsjednika.
Povećanje interesa slijedi širi trend ulagača koji žele ući na tržište vojne tehnologije zbog njegova eksplozivnog rasta. Industrija naslijeđena od Sovjetskog Saveza sada je zdrav pejzaž u kojem otprilike 500 proizvođača oružja dolazi od prototipa testiranog na bojnom polju do napredne tehnologije u samo tri mjeseca.
Tehnologijom protiv jačeg protivnika
U prvoj godini specijalne vojne operacije Ukrajinci su se uveliko oslanjali na Stingere, Javeline, HIMARS-e i rijetke NATO-ove komplete oružja kako bi uzvratili Rusima.
Neuspjela ukrajinska protivofanziva 2023. godine pokazala je da Rusi imaju više jedinica i veću kontrolu nad nebom, pa su Ukrajinci morali pronaći drugi način za borbu. Stoga su se okrenuli razvoju tehnologije.
Kako bi to postigli, ukrajinska vlada dodijelila je više od 50 odsto državnih rashoda vojsci, čime joj je potrošnja porasla do 20 puta u odnosu na nivo prije početka konflikta, dostigavši 29.4 milijarde evra 2023. godine, prema Štokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI).
Ukrajinska vlada ubrzala je proces nabavke. Koristeći takozvani "danski model", i države Evropske unije sada direktno finansiraju sertifikovane ukrajinske odbrambene kompanije koje proizvode oružje na terenu.
Dio tog finansiranja odvojen je za Brave1, "ujedinjenu koordinacijsku platformu" koja je osigurala bespovratna sredstva u vrijednosti od 29 miliona evra za odbrambene start-apove te im pruža "organizacijsku i informacijsku podršku".
Još jedan izvor prihoda za ukrajinsku odbrambenu tehnološku industriju predstavlja grupno finansiranje. United24, platforma ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, prikupila je više od 298 miliona evra od donatora iz više od 130 država.
Neki od njihovih projekata usmjereni su na odbrambene inovacije, poput prikupljanja sredstava za zemaljske robotske platforme i robote za razminiranje.
Uspon dronova
Velik dio bespovratnih sredstava potrošen je na tehnologiju bespilotnih letjelica i balističkih projektila. Procjenjuje se da industrija dronova u Ukrajini čini 25 odsto snabdijevanja oružjem u toj državi.
Bespilotne letjelice postale su svojevrsna alternativa topovskom oružju kada ga je manjkalo u ranim danima sukoba. Na početku konflikta proizvodili su ih pet hiljada, a 2024. - četiri miliona.
Sada pak postoji nacionalni portfolio specijalizovanih dronova, poput bespilotnih letjelica nosača kao platformi za postavljanje drugih bespilotnih letjelica, onih za testiranje, za elektronsko ratovanje i ometanje neprijateljskih komunikacija te bespilotnih letjelica kamikaza za izvođenje preciznih udara.
U moru inovacija ističe se tehnologija roja pokretana vještačkom inteligencijom, a koja omogućuje dronovima koordinaciju napada bez ljudskih operatera. Jedan od izazova jeste dalje skaliranje i održavanje zahtjeva snabdijevanja prvih linija fronta.
Prema alatu za praćenje podrške njemačkog think tanka Kiel Institute, Sjedinjene Države najveći su pojedinačni donator Ukrajini, s oko 149 milijardi evra od 2022. godine.
Predsjednik Tramp zatražio je od Ukrajinaca povrat tih sredstava, uz garanciju od 487.7 milijardi evra u rijetkim mineralima, što je Zelenski prvo odbio, ali čini se da su pregovori nastavljeni.
Ako Ukrajina ne želi zavisiti o američkoj pomoći, Institut Bruegel je u nedavnom izvještaju naveo da bi Evropa u tome mogla u potpunosti zamijeniti SAD ako je spremna potrošiti još 0.12 odsto svog BDP-a, piše "Euro News".