LONDON, PARIZ, TRIPOLI - Velika Britanija i Francuska spremne su za vazdušni napad na Libiju. Sjedinjene Američke Države upozoravaju Gadafija da se mora povinovati planu UN-a, ili sledi vojna intervencija, ali kako ističe američki predsednik Barak Obama "SAD nije spreman da angažuje kopnene trupe i neće koristiti silu van utvrđenih okvira i ciljeva, a koji se pre svega odnose na zaštitu civila".
Američki državni sekretar Hilari Klinton otputovaće sutra u Pariz gde će sa evropskim saveznicima i predtavnicima Arapske lige i Afričke unije razgovarati o Libiji.
Međutim, uprkos sve konkretnijim upozorenjima, sukobi u Libiji ne prestaju. Pobunjenici su napali Gadafijeve snage na zapadu zemlje, u blizini grada Nalet i kod granice sa Tunisom.
Prema izvorima iz redova ustanika, ubijena su četiri vojnika i jedan pobunjenik. Borbe su nastavljene i oko Misrate, dok je situacija u Adždabiji i dalje prema Bengaziju prilično nejasna.
Pobunjenici iz Misrate su Rojtersu telefonom javili da je napad Gadafijevih snaga odbijen i da je bombardovanje grada prestalo.
Al Arabija prenosi navode ljekara iz Misrate Kaleda Abu Sele da projektili i dalje padaju i da je poginulo 25 osoba, među kojima ima i djece.
Tačno vrijeme početka napada na Gadafijeve snage, uključujući aerodrome i motorizovane jedinice još nije poznato, ali je Francuska rekla da je njenim avionima za pokretanje akcije potrebno nekoliko sati.
Moskva se uzdržala prilikom glasanja o rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN o uvođenju zone zabrane leta nad Libijom, zbog bojazni da bi takva mjera mogla da dovede do intervencije širokih razmjera i stradanja civilnog stanovništva.
Njemačka je poručila da neće učestvovati u vojnoj operaciji. "Svaka vojna operacija dovodi do civilnih žrtava", poručio je šef njemačke diplomatije Gvido Vestervele u parlamentu.
Britanci počinju prebacivanje borbenih aviona "tajfun" i "tornado" u baze iz kojih mogu da napadnu Libiju. U narednim danima očekuje se dolazak kanadskih i danskih aviona, uglavnom letelica tipa F-18.
Najžešći zagovornik bombardovanja, britanski premijer Dejvid Kameron u parlamentu je objasnio da će se Britanija uključiti u operaciju UN koja je usmjerena na zastavljanje "brutalnih vazdušnih napada, kao i upotrebu kopnenih i pomorskih snaga".
Iako je Gadafijeva vlada proglasila prekid vatre, Britanija je i dalje nepoverljiva.
"O Gadafiju ćemo suditi na osnovu djela, a ne riječi. On mora da prestane da bude brutalan prema svom narodu. Ako neće, uslijediće mjere koje će ga naterati na to", izjavio je Kameron za Bi-Bi-Si.
Sjedinjene Države nemaju nedoumicu o željenom ishodu situacije u Libiji. "Konačan rezultat rezolucije UN o Libiji mora biti Gadafijev odlazak", kaže državni sekretar SAD Hilari Klinton.
Klintonova je izjavila da SAD želi da se Gadafijeve snage fizički uklone iz istočne Libije.
"Prekid vatre ne smije biti samo na rečima, već na delu. Nastavićemo da pritiskamo Gadafija da ode s vlasti", istakla je Klintonova.
Libijske vlasti su, su odmah posle usvajanja rezolucije u Njujorku, poručile da su spremne za prekid vatre, ali da traže sagovornika sa kojim bi to mogle da sprovedu, rekao je zamjenik šefa libijske diplomatije Kaled Kaim.
Nekoliko sati kasnije, međutim, Gadafi je rekao da će se svakom ko pokuša da napadne Libiju "život pretvoriti u pakao". "Ako svet poludi i mi ćemo", rekao je libijski lider, najavljujući "strahovit" odgovor svojih jedinica.
Sposobnost libijske vojske da se odupre vazdušnim napadima NATO pod velikim je znakom pitanja, ali američki vojni analitičari upozoravaju na snagu koju imaju pojedine jedinice, posebno one opremljene borbenim helikopterima.
Pripreme za akciju američke avijacije su još u toku, a raspored i snaga jedinica koje će biti poslate na Libiju mogli bi biti poznati već sutra, poslije sastanka visokih zvaničnika NATO u Briselu.
Vazdušna baza Sigonela na Siciliji, koja pruža logističku podršku Šestoj floti američke mornarice, jedna je od najbližih baza NATO-a Libiji i mogla bi da bude iskorišćena za bilo kakvu vrstu vojne operacije.
Kanadska televizija Si-Ti-Vi, pozivajući se na izvore iz vlade, navodi da će ta država za intervenciju u Libiji poslati šest aviona "CF-18", slanje aviona najavile su Norveška i Danska, dok je Poljska je ponudila logističku podršku, ali ne i učešće u borbenim operacijama.
Libijska vojska prije pobune brojila je 100.000 vojnika, bila opremljena teškom artiljerijom, tenkovima, avionima i nevelikom mornaricom.
Iako je od početka sukoba dio vojske prebjegao na stranu pobunjenika, elitne jedinice ostale su lojalne Gadafiju, prije svega zato što su se nalazile van regularnih vojnih struktura.
Pretpostavlja se da ih ima do 12.000 i da su pod komandom Gadafijevih članova porodice ili kruga njemu bliskih ljudi.
Regularna vojska Libije, međutim, godinama je trpjela posljedice sankcija i nebrige. Vojna oprema je u lošem stanju ili neupotrebljiva.
Na papiru, libijska vojska raspolaže sa 800 tenkova, međutim, smatra se da mnogi od njih ne rade. Oklopnih vozila ima oko hiljadu.
U slučaju pomorskog napada, Libiju će braniti 16 obalskih i patrolnih brodova, kao i dvije podmornice, za koje se pretpostavlja da nisu operativne.
Ukoliko Gadafijeva vojska odluči da uzvrati na vazdušne udare, libijsko nebo braniće 394 vojna aviona, mahom ruske i francuske proizvodnje, od kojih mnogi nisu u "voznom stanju".
Avijacija ima jedan Miraž F1 (dva su pobjegla na Maltu u februaru), 23 Miga-21, 110 Miga-23, 38 Suhoja SU-22, dva Suhoja SU-24, 13 aviona Soko J21 Jastreb i 116 aviona Soko G2 Galeb jugoslovenske proizvodnje.
Libijska avijacija raspolaže sa više od 400 protiv-vazdušnih raketa.