KONAKRI - Predsjednik Gvineje Lansan Konte, koji je 24 godine čeličnom pesnicom vladao zemljom, umro je u 74. godini, nakon čega je vlast preuzela vojska.
U Gvineji je zapravo nastupio državni udar, nakon kojeg je zavladala potpuna konfuzija u vezi s vlašću i funkcionisanjem države. Kapetan gvinejske vojske Musa Dadis Kamara objavio je, samo nekoliko časova poslije smrti predsjednika Kontea, da su Vlada i institucije republike raspušteni te da je Ustav zemlje suspendovan.
"Od danas je Ustav suspendovan kao i svaka politička i sindikalna aktivnost. Vlada i republičke institucije su raspušteni", saopštio je on.
Po Ustavu, predsjednik Skupštine postaje predsjednik države u slučaju njegove smrti, koji se, potom, angažuje u vezi s prijevremenim parlamentarnim izborima. Transferi vlasti u Gvineji, međutim, rijetko idu glatko, jer je zemlja razorena korupcijom i višestrukim pokušajima vojnih i državnih udara.
Kamara je potvrdio da je vojska preuzela vlast i da je oformljeno tijelo nazvano Nacionalni savjet za razvoj i demokratiju te da će uskoro biti osnovano savjetodavno tijelo koje će uključivati civilne i vojne zvaničnike.
Kamara je rekao da će za novog predsjednika biti postavljen vojnik, a civil za premijera nove, ethički uravnotežene vlade.
Premijer Gvineje Tidiane Suare proglasio je nacionalnu žalost u trajanju od 40 dana, počev od 23. decembra.
Vojnik od karijere
Lansana Konte, vojnik od karijere, došao je na vlast državnim udarom 3. aprila 1984. godine, nedjelju dana poslije smrti prvog predsjednika nezavisne Gvineje Ahmeda Seku Turea. Precizne okolnosti Konteove smrti još su nepoznate, ali je poznato da je patio od dijabetesa. Bio je jedan od posljednjih iz grupe takozvanih afričkih velikih ljudi koji su došli na vlast silom i opirali su se demokratskoj plimi koja je preplavila kontinent.