1957.: Osama bin Laden rođen je u gradu Rijadu u Saudijskoj Arabiji. Bio je jedno od 54 djece rođeno Mohamadu bin Ladenu, građevinskom magnatu. Njegova je majka bila sirijskog porijekla. Tačan datum rođenja bin Ladena nije poznat.
1969.: Mohamad bin Laden pogiba u padu helikoptera. Osama, tada 11-godišnjak, nasljeđuje oko 80 miliona dolara. Kasnije započinje svoje školovanje za građevinskog inženjera u gradu Džeda.
1973.: Povezuje se s ekstremističkim muslimanskih grupama i gradi svoje bogatstvo upravljajući porodičnim građevinskim poslom
26. decembra 1979.: Sovjetske snage napadaju Avganistan – događaj koji je započeo krvav 10-godišnji rat i radikalizovao cijelu generaciju islamskih ekstremista, među kojima i bin Ladena.
1984.: Bin Laden putuje u Avganistan odazivajući se pozivu na džihad, sveti islamski rat, protiv sovjetskih okupirajućih snaga. Tamo finansira i zapovijeda vojskom od 20 hičjada islamskih boraca mobilizovanih širom svijeta.
1988.: Vjeruje se da je te godine bin Laden osnovao Al kaidu.
1989.: Sovjetski Savez povlači se iz Avganistana. Al kaida postaje svjetska mreža ekstremnih islamističkih grupa s članovima unutar između 35 i 60 zemalja te sjedištem u Afganistanu.
1991.: Američke snage i saveznice započinju rat u Kuvajtu s ciljem izbacivanja Iraka iz te zemlje. Bin Laden proglašava džihad protiv Sjedinjenih Američkih Država jer su stacionirale svoje snage unutar njegove domovine, Saudijske Arabije, gdje se nalaze i dva najvažnija islamska vjerska mjesta.
1992.: Bin Laden se vraća u Saudijsku Arabiju, no zbog svoje podrške nasilnih islamističkih grupa i Egiptu i Alžiru gubi pasoš te biva izbačen iz zemlje. Smješta se u Sudanu.
26. februara 1993.: Eksplozija u podrumu Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku ubija šest osoba, a još 1000 je ranjeno. Za napad je kasnije optužena Al kaida.
1994.: Saudijske vlasti ukidaju bin Ladenu saudijsko državljanstvo nakon što je on izdao fetvu (zakonska izjava u islamu) proglašavajući kraljevsku porodicu i SAD neprijateljima.
13. novembra 1995.: Automobil bomba eksplodirala je u grada Rijadu u Saudijskoj Arapiji ispred zgrade Saudijske nacionalne straže gdje američki vojni funkcioneri rade. Poginulo je pet američkih vojnika i dva indijska fukcionera dok je više od 60 ljudi ranjeno. Napad je pripisan bin Ladenovoj grupi iako on nije preuzeo odgovornost. Međutim, pružio je snažnu podršku odgovornima.
25. juna 1996.: Kamion nakrcan eksplozivom uništio je zgradu u američkoj bazi u Kobaru u Saudijskoj Arabiji. Poginulo je 19 Amerikanaca dok je 386 ranjeno.
1996.: Sudan, pod pritiskom Ujedinjenih nacija, izbacuje Osamu bin Ladena. Glasine govore kako se prebacio u Jemen te potom tajno i u Saudijsku Arabiju, no na koncu se pojavljuje u Avganistanu gdje ponovo objavljuje fetvu protiv SAD-a.
Septembar 1996.: Talibani, islamistički pokret podržan od stane Pakistana te čije ime znači 'vjerski učenici', zauzimaju avganistanski glavni grad Kabul. Tokom šest godina preuzimaju kontrolu nad 90 posto zemlje.
7. avgusta 1998.: Gotovo istovremeno odjeknule se eksplozije ispred američkih ambasada u Najrobiju i Dar-es-Salamu ubijajući 224 osobe, uglavnom Afrikanaca, te ranjavajući hiljade.
20. avgusta 1998.: U svrhu osvete za napad na ambasade, SAD lansira napade krstarećim raketama na bin Ladenova trening kampove u Avganistanu i Sudanu. Poginulo je najmanje 20 osoba. Bin Laden nije tamo.
Novembar 1998.: Bin Laden je u Njujorku osuđen u odsutnosti za napade na ambasade u Keniji i Tanzaniji, zavjeru protiv SAD-a te smrt američkih građana van SAD-a.
1999.: FBI stavlja Bin Ladena na listu 10 najtraženijih.
12. oktobra 2000.: U samoubilačkom napadu na razarač USS Cole u luci Aden u Jemenu poginulo je 17 marinaca, a ranjeno 38. Napad je pripisan Al kaidi.
2001.:
9. septembra - Ahmad Šah Masud, vođa avganistanske opozicije Sjeverno savezništvo, ubijen je u samoubilačkom napadu u sjevernom Avganistanu.
11. septembra – Dva oteta putnička aviona zabijaju se u tornjeve blizance Svjetskog trgovinkog centra u Njujorku koji se nakon toga ruše. Treći oteti avion zabija se u Pentagon izvan Vašingtona, a četvrti pada u Pensilvaniji. U napadima je poginulo 3000 ljudi.
13. septembra – Bin Laden je proglašen glavnim osumnjičenim za organizaciju napada na NYC i Vašington.
23. septembra – Američke vlasti nude nagradu od 25 miliona dolara za bilo kakvu informaciju koja će dovesti do hapšenja Osame bin Ladena.
7. oktobra – Počinju napadi na Avganistan predvođeni SAD-om. Cilj je natjerati talibanske vlasti da predaju bin Ladena. On se javlja putem video poruke objavljene na Al-Jazeeri u kojoj ponovo ističe kako prema američkim državljanima neće biti mira. Iako nije priznao odgovornost za napade 11. septembra, hvali one koji su ih izvršili
3. novembra – U drugoj poruci objavljenoj na Al-Jazeeri, bin Laden poziva sve muslimane da brane svoju vjeru i građane Avganistana od američkog 'krstaškog rata', te naziva generalnog sekretara UN-a Kofija Anana kriminalcem, a arapske članove UN-a nevjernicima.
10. novembra – Pakistanske novine Zora objavljuju ekskluzivni intervju s bin Ladenom u kojem tvrdi da posjeduje hemijsko i nuklearno oružje. – Želim upozoriti SAD da ukoliko protiv nas upotrijebe hemijsko i nuklearno oružje kako ćemo i mi uzvratiti istom mjerom – rekao je bin Laden.
13. novembra – Avganistanske snage opozicije ulaze u Kabul, označavajući početak pada talibanskog režima koji je pružao podršku bin Ladenu.
7. decembra – Avganistanske snage opozicije ulaze u južni grad Kandahar, mjesto nastanka Talibana i jedino preostalo uporište. Vjeruje se kako je bin Laden pobjegao u zabačene planine Tora Bora na istoku. Unatoč snažnom trudu američkih vojnika njegov trag nestaje.
13. decembra – Američke vlasti objavljuju snimku u kojoj bin Laden preuzima odgovornost za napade 11. septembra te naglašava kako su prošli bolje nego što je očekivao.
16. decembra – Avganistanski vojni komandant Hadži Mohamad Zaman izjavljuje kako je 2000 vojnika Al kaide pobjeglo nakon što su istjerani iz špilja i tunela planina Tora Bora, no i da je bin Laden takođe pobjegao.
2002.: Od početka 2002. godine pojavljuju se brojne tvrdnje o mogućoj lokaciji bin Ladena, međutim, one bivaju demantovane. Najčešće glase kako je pobjegao u Avganistan, Iran ili Pakistan ili da je mrtav.
2003.:
6. februara – pakistanski predsjednik Pervez Mušaraf izjavljuje kako je bin Laden vjerovatno živ te da se skriva u Avganistanu, no tvrdi da Al kaida više nije djelotvorna teroristička organizacija.
1. marta - Halid Šeik Mohamad, 'broj 3' u hijerarhiji Al kaide i navodno idejni začetnik napada 9. septembra, uhapšen je u Pakistanu i predan američkim vlastima.
20. marta – Rat predvođen američkim snagama počinje u Iraku.
2003.-2010.: Bin Laden objavljuje niz saopštenja u kojima komentariše sukobe u Iraku i Avganistanu, prijeti s dodatnim napadima te nudi pomirenje sa SAD-om.
2004.:
15. aprila – Nudim inicijativu pomirenja i zaustavljanje operacija protiv svih evropskih zemalja ako obećaju da neće biti agresivne prema muslimanima – bin Laden preko audiotrake na Al-Arabiyi.
20. aprila – Bin Laden putem internetskog audio zapisa upozorava Evropu na ponašanje nakon objave kontroverznog crteža proroka Muhameda.
2009.:
3. juna – Podruguje se Obaminoj politici prema Srednjem istoku te ga optužuje da zavađuje muslimane.
2010.:
24. januara – Preuzima odgovornost za bombaški napad na američki putnički avion te najavljuje još napada – audiotraka na Al Jazeeri
29. januara – Optužuje industrijske zemlje za promjenu klime i SAD za nepotpisivanje protokola iz Kjota te poziva na bojkot američkog dolara - audiotraka na Al Jazeeri
2011.: Osama bin Laden ubijen je u žestokom sukobu s američkim specijalcima u pakistanskom gradu Abotabadu, sjeveroistočno od glavnog grada Islamabada. Vijest je objavio američki predsjednik Barak Obama. Američki funkcioneri ističu kako je bin Ladenov stariji sin takođe ubijen u operaciji koja je trajala manje do 40 minuta.