BEOGRAD - Papa Benedikt XVI, 265. poglavar Rimokatoličke crkve, koji je sredinom mjeseca podnio ostavku na tu dužnost, održao je danas posljednju podnevnu molitvu, a u četvrtak 28. februara od 20 sati apostolski tron Svetog Petra ostaće upražnjen do izbora njegovog nasljednika, što će se najvjerovatnije dogoditi sredinom marta.
U subotu je papu u Vatikanu posjetio i od njega se oprostio predsjednik Italije Đorđo Napolitano sa suprugom Klio.
Napolitano je papi zahvalio za povezanost u teškim vremenima, a papa je preko Napolitana uputio pozdrave italijanskom narodu, državi poželio blagostanje, posebno u, kako se navodi, u "ovoj fazi teških odluka".
U dvije hiljade dugoj papskoj istoriji Benedikt XVI ostaće upamćen po tome što je prvi, nakon 600 godina, napustio pontifikat jednostavno saopštivši - umoran sam.
Prije njega je to učio još Celestin V, 1294. godine, nakon samo pet mjeseci na čelu crkve, jer je smatrao da nije dorastao službi "pontifeks maksimus".
Period od osam godina, koliko je na tronu Svetog Petra proveo Benedikt XVI, obilježen je mnogim aferama - od pedofilskih i finansijskih pa do one javnosti poznatoj "aferi Vatiliks" tokom koje je objelodanjeno mnoštvo intriga rimske kurije.
Da li su Benedikta XVI u penziju "otjerale" afere ili umor pokazaće vrijeme, a ono što je u ovom trenutku izvjesno je da skandali tokom duge istorije nisu mimoilazili Rimokatoličku crkvu.
Mnogi skandali, međutim, nisu dokazani, a svjedočili su im i sudili uglavnom mediji.
Skandalozni su bili raskoli koji su dovodili do toga da u isto vrijeme crkva ima dvojicu, pa čak i trojicu papa, događalo se, naime, i da za papu bude imenovana maloljetna osoba, a bilo je i kupovina papskih titula.
Poseban pečat je ostavila Inkvizicija od 13. do 18. vijeka, iako je ona pokrenuta iz "čistih" namjera. Skandali su zabilježeni i tokom proganjanjanja navodnih vještica, što je do prije dva vijeka u smrt odvelo desetine hiljada žena.
Za svijet je ostala enigma i smrt pape Jovana Pavla I, 1978. godine, odnosno ostalo je pitanje da li je on nakon samo 33 dana službovanja bio žrtva unutarcrkvene eliminacije.
Katolička crkva je, naime, svojim ratovima, usponima i padovima nosila i tajne koje su kasnije dopirale do naroda, a neke od njih su postale legende ili su ostale duboko skrivene u starim i dobro čuvanim dokumentima.
Jedna od tih priča je, svakako, ona da je u XI vijeku na čelu Katoličke crkve bila žena. Ženski papa se, navodno, zvala Ivana, bila je Engleskinja koja se zaljubila u benediktinskog redovnika s kojim je pobjegla u Atinu prerušena u muškarca. Nakon smrti svog ljubavnika, Ivana se ponovno prerušila u muškarca i ponovo postala sveštenik, zatim kardinal i na kraju papa Ivan VIII.
Umrla je na porođaju prilikom papinske procesije, što je bila velika sramota za Crkvu.
Iako ne postoje dokazi za tu priču, njen kip i danas stoji među papinskim bistama u katedrali u Sieni, a pod njim je natpis "Johannes VIII, femina eks Anglia" ili u prevodu papa Ivan VIII, Engleskinja.
Vatikan je, nakon što je žena uspjela da dođe na čelo Crkve, uveo dodatne mjere obezbjeđenja kako se tako nešto ne bi ponovilo.
Svi kardinali, koji bi se kasnije kandidovali za novog papu, morali su goli ispod svojih haljina da sjednu na posebnu stolicu (sella stercoraria) koja je imala otvor kako bi im se vidio pol.
To, međuitm, nije bilo dovoljno da se nižu skandali druge vrste.
Papa Aleksandar VI (1431 - 1503), na primjer, iako se zakleo na celibat bio je u vezi sa Vanocom Katanci, sa kojom je izrodio sinove Huana i Čezara Bordžiju i ništa manje poznatu kćerku Lukreciju.
Hroničari su zabilježili da je obožavao orgije, kao i da je jednom prilikom goste na banketu posluživalo 50 nagih prostitutki. Navodi se i da je papa ponudio veliku nagradu muškarcu koji se tokom noći najviše (i najduže) istakne.
A autor knjige "Le Papese" Klaudio Rendina tvrdi da je Karol Vojtila, odnosno papa Jovan Pavle II (1920-2005), imao najmanje četiri vjerenice i ćerku, a u čarima žena je navodno uživao i pošto se zaredio.
U poglavlju "Vjerenice, prijateljice i papese Jovana Pavla II" autor piše o tajnom svijetu blaženog pape, koji je imao najmanje šest ljubavi.
Novinar Najdžel Kautorn u knjizi "Seksualni život papa" otkrio je da je Jevrejka sa kojim je "razmijenio prstenje" zatrudnila i u julu 1944. rodila ćerku. Ubrzo je izbila pobuna u Varšavi, a Vojtila je kao jedan od učesnika morao da pobjegne. Sa sobom je poveo i djevojčicu, dok su mu suprugu deportovali. Bježeći od Nijemaca, krio se u nadbiskupiji, a djevojčicu je dao u samostan.
Djevojčicin svaki trag se, i pored poznatih informacija, gubi. Poljski emigrant Leon Hajblum je tvrdio da je pronašao Vojtilinu ćerku i da je sa njom dobio ćerku, odnosno papinu unuku.
"Živjela je u jednom samostanu u Poljskoj, ali nije bila časna sestra", napisao je Hajblum u knjizi "I have to tell this story".