ATINA Najmanje 41 osoba poginula je u Grčkoj u požarima koji se smatraju najgorim u posljednjih nekoliko decenija, rekli su juče zvaničnici.
Broj žrtava je sa 27 u petak naveče porastao jutros, nakon što su otkrivena nova tijela.
`Primili smo informaciju o još 10 nastradalih, čime se ukupan broj žrtava popeo na 37`, rekao je portparol Vatrogasne službe Nikos Diamandis.
Najteža situacija je na jugu poluostrva Peloponez, gdje su mještani lokalnih sela blokirani od petka, rekli su zvaničnici.
Mnogi su zarobljeni u svojim kolima, koja su im bila jedini spas od vatre.
Grčki premijer nazvao je ove događaje nezapamćenom tragedijom i zatražio pomoć od zvaničnika EU.
Vatra se toliko brzo širila da su ljudi potpuno odsječeni prije nego što su uspjeli da pobjegnu. Očajni stanovnici tražili su pomoć pozivajući lokalne TV i radio-stanice.
Pretpostavlja se da bjesni oko 170 požara širom zemlje, a vanredno stanje proglašeno je u provincijama Lakoniji i Mesiniji. Budući da je više od 25 požara, uključujući jedan u bogatom kvartu Atine, izbilo poslije sumraka, vlasti sumanjaju je da je bilo podmentnutih požara. Autoput od Atine do međunarodnog aerodroma je blokiran zbog izbijanja dva nova požara u blizini grčkog glavnog grada.
Od poginulih, njih osam poginulo je u automobilima dok su pokušavali da pobjegnu od vatre. Među poginulima je i majka i njeno četvoro djece.
Prema riječima gradonačelnika grada Zahera Pantazisa Kronopopulosa situacija na terenu je očajna.
`Brzina širenja vatre je nevjerovatna. Ništa ne možemo učiniti da je zaustavimo`, rekao je Kronopopulos.
Vatrogascima pomaže i vojska, ali prema izvještajima sa terena vojnici nisu dovoljno obučeni, ni opremljeni za borbu sa ovako intenzivnim požarima.
Širom države raste napetost, kao i nezadovoljsto reakcijom države, koja je okarakterisana kao spora i neadekvatna.