Regionalno vijeće u Venetu, na sjeveru Italije, odobrilo je kontroverzni zakon kojim se stanovnici Venecije definišu kao manjina, što bi mogao da bude prvi korak ka nezavisnosti regiona.
Zakon je usvojen prije dva dana u Venetu, koji zapravo predstavlja region koji okružuje Veneciju, a prema ovom zakonu, svi oni koji vode porijeklo iz regiona biće smatrani nacionalnom manjinom. Sličan zakon postoji u Južnom Tirolu, koji štiti njemačku manjinu.
Ovaj zakon bi značio da bi Venecijanac u nekoj bliskoj budućnosti trebalo da predstavlja etničku pripadnost grupi, te da bi imali svoj jezik, koji bi se učio u školama i koristio u institucijama javne uprave. Štaviše, to bi moglo značiti da bi zvaničnici morali polagati ispit na venecijanskom jeziku, što bi bio glavni preduslov da dobiju funkciju.
Inače, venecijanski jezik, koji predstavlja maternji jezik četiri miliona ljudi, ne predstavlja dijalekat jer se razvijao nezavisno od latinskog jezika. On je već zvanično priznat od strane Regionalnog vijeća kao zaseban jezik, ali ne i od italijanske države.
Ono što je još značajno u vezi sa zakonom o statusu manjine jeste da on može da otvori put ka referendumu o autonomiji regiona, a italijanski mediji to već nazivaju "Venexit".
Međutim, postoje velike sumnje da li je ovaj zakon u skladu s Ustavom, što znači da vrlo lako može biti odbačen. Jedan od razloga odbacivanja zakona o statusu manjine mogao bi biti i taj što se ne zna šta je tačno venecijanski jezik, jer venecijanskim jezikom nazivaju i desetine dijalekata koji se koriste širom regiona Veneto.
"Ovo je veoma važan korak ka jačanju zahtjeva za autonomiju regiona Veneto", izjavio je Rikardo Barbisan, iz partije Sjeverna liga, koja je glasala za ovaj zakon, a koji dodaje:
"Naš cilj je da stanovnici Venecije dobiju ista prava i finansijsku pomoć kao manjine u Južnom Tirolu ili Trentu. Ta finansijska sredstva su zagarantovana sredstva za zaštitu manjinskih kultura i mi mislimo da na to imamo pravo."