LONDON, STOKHOLM - Karl Bilt, nekadašnji visoki predstavnik u BiH i aktuelni švedski ministar inostranih poslova, je proizvod hladnog rata.
Ovo se navodi u depeši američke ambasade u Švedskoj od 21. septembra 2009. godine koju je objavio internet sajt Vikiliks.
U depeši naziva "Ko je Karl Bilt" navodi se da Bilt u svojim govorima uvijek spominje pad sovjetskog sistema te da nikada ne propušta da naglasi ekonomski i politički napredak koji je od pada SSSR-a postigla Evropa.
"Bilt je 1968. godine bio na službi u Pragu, kada su sovjetski tenkovi razbili ustanak. Bilt vrlo često naglašava da su Rusi u stanju da krše teritorijalni integritet neke zemlje, ali i civilne slobode, pa je zato Rusija često glavna meta Biltovog krticizma", ističe se u depeši američkog ambasadora iz Stokholma koju je objavio Vikiliks. Ovaj sajt sedmicama objavljuje prepiske američkih ambasadora po svijetu sa Stejt departmentom u Vašingtonu.
O tome koliko su detaljne američke depeše, svjedoče i sljedeća zapažanja američkog ambasadora:
"Bilt je vrlo ljubopitljiv, analitičan i čovjek koji uživa u izazovnim idejama. Nije čovjek koji voli da ćaska, uvijek prvo analizira sagovornikove osobine, a tek onda ulazi u konverzaciju i to ako osjeti da je njegovo mišljenje dobrodošlo."
U depeši se navodi da je Bilt jedan od vodećih švedskih političara već više od 20 godina i da uvijek nastoji doći do što više informacija. Dalje se navodi da Bilt poznaje sve svjetske sukobe do najsitnijih detalja, da je dobar prijatelj s mnogim svjetskim državnicima i da izuzetno dobro poznaje globalne ekonomske prilike.
Američki ambasador u Švedskoj Bilta opisuje kao osobu koja je fascinirana novom tehnologijom i avijacijom. Interesuju ga informaciona tehnologija, novi mediji (portal i slični mediji), a posljednjih godina sa građanima komunicira putem bloga.
Inače, njegov mejl tadašnjem predsjedniku SAD Bilu Klintonu, 1994. godine je ujedno i prva elektronska prepiska dva državnika u svijetu.
Za razliku od posla i tehnologije, Bilt ima nekoliko hobija. Sudeći prema dostupnim informacijama, uživa u dobrom jelu i prirodi.
"Voli da čita, uglavnom istorijske i političke knjige, ali i da provede mirno veče s porodicom kod kuće. Još se kao mlad bavio jedrenjem i plovidbom, što i danas čini. Kada je riječ o temama koje mu nisu interesantne, onda o njima jednostavno i ne govori, a jedna od takvih tema je i sport", navedeno je u depeši.
Ispitati navode u vezi s Mladićem
Bruno Vekarić, zamjenik srbijanskog tužioca za ratne zločine, izjavio je da će biti ispitani navodi da je Vlada premijera Vojislava Koštunice 2008. znala gdje se nalazi haški bjegunac Ratko Mladić, ali da nije željela da ga uhapsi.
"Postoje ozbiljne sumnje da neki podaci koji su dostavljeni bezbednosnim službama u to vreme nisu iskorišteni na pravi način", rekao je Vekarić komentarišući dokumente koji su objavljeni na sajtu Vikiliksa i dodao da u političku volju Srbije da uhapsi Mladića više niko ne sumnja.
Podsjetio je da je dolaskom Saše Vukadinovića na čelo BIA uhapšen Radovan Karadžić.
"Upravo su on, tužilac Vukčević i šef Tadićevog kabineta Miodrag Rakić na Vikiliksu pomenuti kao jedini koji su znali za Karadžića. Kada je ta informacija bila u tako uskom krugu ljudi, akcija je dobro sprovedena pa je Karadžić uhapšen", objasnio je Vekarić.
(Ne)važna posjeta Kubi
Zagreb je pokušao da umanji važnost prošlogodišnje posjete Havani tadašnjeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, objavio je sajt Vikiliks.
Kako je navedeno, hrvatski ambasador uvjeravao je Amerikance da je posjeta potpuno bezvrijedna i da im je bilo neugodno zbog "zvjezdanog tretmana u Havani".
Arnold Šakon, američki diplomata u Španiji, obavijestio je američke vlasti u službenoj depeši o naporima Hrvatske da se minimalizuje važnost posjete Mesića Havani prošle godine. Bila je to prva posjeta jednog evropskog državnika poslije niza godina, a Mesić se nadao da će baš on doprinijeti približavanju Evrope i Kube.
"Svaki narod ima pravo da odredi kako će živjeti, ima pravo da od drugih očekuje poštovanje i uvažavanje svojih specifičnosti, ali nema toga sistema koji bi mogao preživjeti ako ga narod neće", rekao je tada Mesić o Kubi.