Vatikanske diplomate lobirale su i protiv venecuelanskog predsjednika Huga Čaveza, a "hrišćanske korijene" htjeli su zaštititi Ustavom EU.
Papa Benedikt XVI govorio je i protiv ulaska muslimanske Turske u EU još i prije nego što je postao papa, zbog čega su SAD oštro napale Vatikan zbog bojkota turskih saveznika.
Kardinal Ratzinger je 2004. godine govorio kako muslimansku zemlju ne bi trebalo pustiti u EU, iako se Vatikan u to vrijeme držao neutralnim po tom pitanju. Vatikanski ministar inostranih poslova, monsinjor Pietro Parolin, odgovorio je američkim diplomatama da su Ratzingerovi komentari bili njegovi privatni, a nisu iskazivali službeni stav Vatikana.
Vatikan i SAD su inače dobro sarađivali. Naime, papa je pokazao direktnu želju da uništi Huga Čaveza, rekavši kako žele smanjiti Čavezov uticaj u latinskoj Americi jer pokušava smanjiti moć Crkve. Čavez ozbiljno narušava veze između Katoličke crkve i države time što je crkvenu hijerarhiju označio kao dio privilegovane klase.
Osim toga, Ratzinger je žarko želio da EU u svoj ustav stavi odredbu o hrišćanskim korijenima, što mu nije uspjelo.