LONDON - Poziv šefa britanske vojske generala Patrika Sandersa da se postave temelji za "nacionalnu mobilizaciju" glavna je vijest u Britaniji.
Vojno ljudstvo u toj zemlji je posljednjih godina u naglom padu. Iz Generalštaba pozivaju na dodatna izdvajanja, ne samo za naoružanje, već i za primanja vojske, koja su mala, kako bi se privukli novi regruti. Poslije prvog britansko-američkog udara iz vazduha na položaje Huta u Jemenu, veteran BBC-ijevog izvještavanja sa Bliskog istoka Džeremi Bouen izjavio je u jutarnjem programu da je time otvoren treći front.
Voditelj je nevješto pokušao da objasni da izvještač nije mislio samo na vojni angažman, već i na tehnički i humanitarni kada je riječ o sukobima u Gazi, u Ukrajini i u Jemenu.
No, ostaje pitanje da li Britanija vodi rat na tri fronta.
Ako pitate glavnokomandujućeg britanske armije generala ser Patrika Sandersa, zemlja trenutno nije u stanju da vodi rat protiv protivnika poput Rusije, prenosi RTS.
Temelji za nacionalnu mobilizaciju
General Sanders poziva na stvaranje "vojske građana", ističući da, poput država istočne Evrope, Britanija mora da "postavi temelje za nacionalnu mobilizaciju" kako bi u roku od tri godine bila u stanju da raspolaže armijom od 120.000 vojnika.
To je gotovo dvostruko više od sadašnjih 74.000.
Milijarde za ukrajinsku vojsku
U međuvremenu, London i Kijev potpisali su još jedan sporazum o vojnoj saradnji, vrijedan dvije i po milijarde funti.
Riši Sunak, britanski premijer, objašnjava da "sporazum podrazumijeva novu protivvazdušnu opremu, više protivtenkovskog naoružanja, više raketa dugog dometa, hiljade i hiljade šaržera municije i protivtenkovskih raketa, kao i obuku za hiljade ukrajinskih vojnika".
"Izdvojili smo 200 miliona funti za izradu hiljada novih dronova, što je najveći paket dronova koji je ijedna nacija dala Ukrajini", rekao je Sunak nedavno u Kijevu.
Modernizacija mornarice
Britanska kraljevska mornarica je tokom januara u dva navrata gađala vojne baze Huta u Jemenu.
Mornarica je izdvojila 405 miliona funti za novi laserski sistem protivvazdušne i protivdronovske odbrane po nazivom "Zmajeva vatra".
Grant Šaps, britanski ministar odbrane, precizira da je naručeno 13 novih ratnih brodova i razarača.
"Modernizujemo mornaricu kroz ogroman program rekapitalizacije", kaže Šaps.
Lord Danat iz Generalštaba poručuje da je Britanija u protekloj godini na odbranu potrošila 50 milijardi funti.
Vojni, ali i finansijski udari
Pored vojnih, London razmatra i finansijske udare na krizna žarišta u svjetlu nove suecke krize.
"Iskoristićemo najefikasnija sredstva da bismo presjekli finansijske resurse Huta, koji se koriste za napade na brodove. Tijesno na tome sarađujemo sa Sjedinjenim Državama i planiramo da najavimo nove sankcije u narednim danima", najavio je Sunak.
Diplomatski zaokret povodom rata u Gazi
Sadržaj i finansijska težina britansko-izraelskog vojnog sporazuma iz 2020. godine su tajna. Na oktobarski napad Hamasa London je uzvratio pojačanim vojnim prisustvom u istočnom Mediteranu.
Dolaskom bivšeg premijera Dejvida Kamerona na čelo diplomatije pojačan je pritisak na Tel Aviv kako bi dozvolio veći obim pomoći za Gazu.
"Volio bih kada bi Izrael dozvolio brodovima da pristanu u luku Aškelon i dopreme humanitarnu pomoć. Dnevno pristiže 150 kamiona. Potrebno je da ih bude 500", tvrdi Kameron.
Eskalacija se već desila?
London svoje aktivnosti na Bliskom istoku objašnjava borbom za slobodnu međunarodnu plovidbu, ali i željom da spriječi dalju eskalaciju sukoba.
No, zamenik direktora Kraljevskog instituta oružanih snaga Malkom Čalmers podsjeća da je do eskalacije sukoba u cijelom regionu došlo čim su se dogodili napad na Izrael i kontranapad na Gazu.
"Bilo je napada na američke baze u Iraku i Siriji. Uslijedile su odmazde. Sve češće se otvara vatra duž izraelsko-libanske granice. Napadi Huta na brodove traju već neko vrijeme. Dakle, do eskalacije je već došlo. Pitanje je koliko daleko će ona odmaći", naglašava Čalmers.
Troškovi za odbranu udar na džep građana
Prosječan građanin Britanije može detaljno pregledati na šta je utrošen porez, koji plaća svake godine. Ove godine pet i po odsto poreza otpada na odbranu, a građani se pitaju da li će ta suma nastaviti da raste, bez obzira na sve teže ekonomske uslove.