VAŠINGTON - Evropska unija je na pragu velike krize ukorijenjene u nekompetentnosti briselskog establišmenta, piše Washington Post i dodaje da je to priča o "gordosti i izdaji, neprekidnim obećanjima i kukavičluku", priča o "trijumfu nedostatka volje".
U predvečerje početka evropskih izbora, ovaj američki dnevnik u autorskom tekstu Jasmina Mujanovića, poznavaoca prilika na jugoistoku Balkana, podsjeća da je u proteklih 16 godina, Brisel obećavao zemljama zapadnog Balkana, najranjivijem regionu i najnestabilnijem regionu, da je "budućnost Balkana u Evropskoj uniji".
Prošle godine, međutim, Brisel je oštro zaokrenuo svoju politiku i sasvim je ugasio ideju daljeg proširenja.
"Ako zapadni Balkan izmakne evroatlantskoj zajednici, evropski lideri će morati da krive samo sebe. Potpuno iznevjerene zbog neispunjenog obećanja o integraciji, balkanske zemlje će brzo postati očajne, ali i opasne - posebno za samu EU", navodi list.
Ukazuje se istovremeno da još nije kasno da EU preokrene svoj kurs.
EU bi, tumači se, morala formalno da započne pregovore o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i barem da dodijeli status kandidata Bosni i Hercegovini.
"To će na trenutak stabilizovati brod", a zadatak koji slijedi je stvaranje održivog, dugoročnog plana za region koji će podrazumevati ne samo vjerodostojnu predanost liberalno-demokratskim normama i praksama, nego i teško odvraćanje od takvih kao što je Rusija", navodi se.
Jednostavno reći "ne" zemljama zapadnog Bakana moglo bi se protumatičiti i kao igranje sa tradicionalnim biračkim tijelom, ali to nije strategija već samo odložena kriza, konstatuje autor.
Iako je EU 2018. godine nevoljno iznijela ideju o 2025. godini kao najranijem datumu za proširenje, Makron je bio eksplicitan: neće biti proširenja, bar ne u predvidivoj budućnosti, a čak i u Berlinu koji važi za najotvorenijeg igrača za pitanje proširenja, ta ideja je postala "politički otrovna".
U analizi se podsjeća da je s približavanjem izbora za Evropski parlament proširenje nestalo s dnevnog reda i da nikoga više nisu zanimale preostale države regiona koje nisu članice EU - Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo*, Sjeverna Makedonija i Albanija.
A obećanje "evropske perspektive" bilo je sastavni dio briselske strategije za zadržavanje zapadnog Balkana na putu političkih i ekonomskih reformi i za zaustavljanje Rusije, Kine, Turske..., kao političkih rivala.
Konstatuje se da ovaj potez nije mogao doći u gorem trenutku s obzirom na to da su Skoplje i Atina tek u januaru ove godine okonačali svoj skoro tri decenije dug spor oko "pitanja makedonskog imena".
Podsjećajući na privilegiju integrisanja u člastvo zemalja bivških članica Varšavskog pakta, ukazuje se da zemlje zapadnog Balkana nisu isto što i zemlje Istočne Evrope, čije članstvo u EU je bio presedan.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.