BRISEL - Pomorska misija Evropske unije IRINI nema određenu luku u koju bi mogla da sprovede zadržane tankere i obavi detaljne preglede, što ograničava njene mogućnosti djelovanja protiv ruske "flote u sjenci", upozoravaju stručnjaci za The Insider. Dodatnu prepreku predstavljaju pravna pitanja: utvrđivanje da brod plovi pod lažnom zastavom ne znači automatski da može biti zaplijenjen.
Problem je ponovo došao u fokus nakon što je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas 15. novembra saopštila da se evropsko vojno osoblje ukrcalo na tanker Midag u Sredozemnom moru i potvrdilo da plovi pod lažnom zastavom, navodi theins.
Brod, čiji je identifikacioni IMO broj 9266841, ipak nije zadržan, već mu je dozvoljeno da nastavi putovanje.
Kako je utvrdio The Insider, tanker je ranije ukrcavao rusku naftu u Primorskom kraju, a potom se našao pod američkim sankcijama zbog prevoza iranske sirove nafte.
Zašto misija IRINI nema gdje da sprovede zadržane tankere?
Gonsalo Sais Erauskin, stručnjak za pomorsku bezbjednost i istraživač Centra za finansije i bezbjednost britanskog instituta RUSI, kaže da misija zavisi od spremnosti pojedinačnih članica EU da prihvate brodove i snose prateće troškove.
"Odluka EU da proširi mandat misije IRINI na praćenje situacije u pomorskom prostoru Sredozemlja bila je hrabar potez u suprotstavljanju operacijama ruske flote u sjenci. IRINI se uspješno ukrcao na nekoliko tankera radi provjere zastave, ali nema određenu luku u kojoj može da drži zadržana plovila i obavlja opsežne preglede", rekao je Erauskin.
Prema njegovim riječima, sadašnje rješenje čini misiju zavisnom od različite spremnosti država da preuzmu finansijski i organizacioni teret.
"IRINI se trenutno oslanja na to da obalne države članice stave na raspolaganje svoje luke za smještaj zadržanog plovila. Zbog toga misija zavisi od neujednačene spremnosti država da snose povezane troškove. Taj problem mogao bi biti ublažen kada bi EU obezbijedila određenu luku u kojoj bi IRINI sprovodio operacije i preglede koji bi dodatno ometali djelovanje flote u sjenci", objasnio je.
Šta otkriva interni dokument evropske diplomatske službe?
Da misija nema namjensku luku ili objekat za smještaj zadržanih brodova navodi se i u internom dokumentu Evropske službe za spoljne poslove, datiranom 23. februara 2026. godine i dostavljenom Savjetu EU narednog dana.
Autori dokumenta upozorili su da nedostatak potrebne infrastrukture ograničava efikasnost misije.
Kao primjer naveli su pregled broda Aya 1, s IMO brojem 9293557, obavljen u julu 2025. godine u okviru sprovođenja embarga na oružje prema Libiji.
Prema dokumentu, prije potpunog pregleda i zapljene tereta bilo je potrebno odrediti luku u koju bi brod mogao biti sproveden i prostor u kojem bi mogao biti zadržan.
Evropski zvaničnici u istom dokumentu preporučili su proširenje nadzora nad ruskom "flotom u sjenci" i omogućavanje ukrcavanja vojnog osoblja na plovila za koja se sumnja da koriste lažne zastave. Kao pravni osnov naveli su član 110 Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora, poznate kao UNCLOS.
Koliko je sankcionisanih tankera prošlo kroz područje misije?
Prema podacima misije navedenim u dokumentu, tokom 2025. godine kroz područje odgovornosti IRINI-ja prošla su 442 od gotovo 600 ruskih tankera koji su tada bili pod sankcijama EU.
Otkako je 2025. počela da obavlja zadatke praćenja situacije u pomorskom prostoru, misija je identifikovala 72 plovila za koja se sumnjalo da nemaju državnu pripadnost. U 18 slučajeva potvrđeno je da su brodovi plovili pod lažnim zastavama.
Savjet EU je 9. oktobra 2026. produžio mandat IRINI-ja do kraja marta 2029. godine i među njegove zadatke uvrstio suprotstavljanje ruskoj "floti u sjenci".
Međutim, prema izvještaju misije od 9. novembra, taj rad prvenstveno obuhvata praćenje plovila, prikupljanje informacija i provjeru njihove državne pripadnosti.
Do početka novembra pripadnici misije obavili su šest ukrcavanja radi provjere zastava.
Na osnovu čega se evropske snage ukrcavaju na brodove?
Erauskin objašnjava da je većina evropskih zadržavanja plovila iz "flote u sjenci" sprovedena pozivanjem na član 110 UNCLOS-a, koji omogućava ukrcavanje kada postoji sumnja da brod nema državnu pripadnost, odnosno da plovi pod lažnom zastavom.
"Država koja interveniše tada može da obavi potrebne preglede i, ukoliko utvrdi druge tehničke nedostatke, može odlučiti da zadrži brod dok oni ne budu otklonjeni", rekao je.
Ipak, prema njegovoj ocjeni, takve mjere uglavnom usporavaju plovidbu umjesto da je trajno zaustave.
"U većini slučajeva tankerima iz flote u sjenci dozvoljeno je da nastave putovanje nakon nekoliko dana ili sedmica. Time se Rusiji nameću dodatna kašnjenja i troškovi, ali se njihov prolazak ne zaustavlja u potpunosti", naveo je Erauskin.
Da li lažna zastava automatski omogućava zapljenu?
Nedostatak luke nije jedino ograničenje. Član 110 ne određuje šta treba da se dogodi nakon što pregled potvrdi da brod nema važeću državnu pripadnost, kaže za The Insider Nele Mac-Lik, profesorka međunarodnog prava i kodirektorka Instituta za međunarodno pravo "Valter Šiking".
"Član 110 ne govori ništa o posljedicama pregleda. Ne određuje naredne korake ukoliko kontrola potvrdi da je plovilo bez državne pripadnosti ili da je plovilo pod drugom, lažnom zastavom", objasnila je.
Zbog toga države postupaju različito.
"Neki brodovi na koje se osoblje ukrcalo i za koje je ocijenjeno da nemaju državnu pripadnost bili su zadržani i novčano kažnjeni, dok su drugi nastavili putovanje. Iako svaki brod mora imati državnu pripadnost, pravo na kontrolu ne podrazumijeva automatski pravo na oduzimanje. Brod i njegov teret i dalje su u privatnom vlasništvu", naglasila je Mac-Lik.
Da li je za zadržavanje dovoljno što je tanker pod sankcijama?
Prema riječima profesorke, samo uvrštavanje broda na evropsku listu plovila "flote u sjenci" nije dovoljan osnov za kontrolu ili zadržavanje na otvorenom moru.
"Sama činjenica da se brod nalazi na listi EU nije dovoljna za kontrolu ili zadržavanje na otvorenom moru. Na otvorenom moru, uključujući za ovu svrhu i isključivi ekonomski pojas, sumnja na piratstvo ili, kao u ovom slučaju, nepostojanje državne pripadnosti daje pravo na presretanje, ali ne nužno i na zadržavanje", navela je.
Kako su stručnjaci za međunarodno pomorsko pravo ranije objasnili The Insideru, čak i poslije zadržavanja tankera ostaje niz neriješenih pitanja: koliko dugo ga je zakonito držati, ko će održavati plovilo i šta će biti s teretom i posadom.
Slučaj tankera Midag tako pokazuje razliku između mogućnosti da evropske snage provjere brod i mogućnosti da ga potom zadrže i preduzmu dalje mjere.