VAŠINGTON - Imenovanje Stivena Milera za šefa kabineta Bijele kuće ukazuje na mogućnost dodatnog zaoštravanja politike Donalda Trampa, uprkos porazu republikanaca na izborima za Kongres, ocjenjuje Evropska pravda. Njegovi raniji stavovi o američkoj pomoći Ukrajini razlog su za zabrinutost Kijeva.
Miler je na toj funkciji naslijedio Suzi Vajls, jednu od najuticajnijih saradnica američkog predsjednika. Bijela kuća zvanično je objavila njegovo imenovanje 6. novembra.
U analizi novinarke Olge Kovaljčuk, Evropska pravda ovu promjenu tumači kao signal da Tramp ne namjerava da odustane od dosadašnjeg kursa, već da bi mogao da ga pojača i uz očekivani otpor Kongresa, navodi EUi.
Zašto je odlazak Suzi Vajls značajan?
Suzi Vajls (69) donedavno je smatrana jednom od najmoćnijih osoba u Bijeloj kući, odmah iza predsjednika. Zahvaljujući Trampovom povjerenju, njen položaj djelovao je gotovo nedodirljivo.
Evropska pravda njenu ulogu djelimično poredi sa položajem koji je Andrij Jermak imao na čelu kabineta ukrajinskog predsjednika.
Vajls je, prema ocjeni ovog medija, bila faktor uzdržanosti u administraciji, nastojeći da ograniči haotične poteze predsjednika i obezbijedi disciplinovaniji rad njegovog tima.
Njen odlazak neposredno poslije teškog izbornog poraza republikanaca autorica analize tumači kao pokazatelj da joj je Tramp pripisao odgovornost za nezadovoljavajuće rezultate.
To, međutim, nije obrazloženje iz zvaničnog saopštenja Bijele kuće, koje njen mandat opisuje kao uspješan.
Ko je Stiven Miler i odakle dolazi njegov uticaj?
Miler je prije unapređenja bio zamjenik šefa kabineta zadužen za politiku i predsjednikov savjetnik za unutrašnju bezbjednost.
Dugogodišnji je Trampov saradnik, poznat prvenstveno kao jedan od ključnih tvoraca njegove oštre imigracione politike.
Njegova dosadašnja nadležnost obuhvatala je i pitanja unutrašnje bezbjednosti, dok mu Evropska pravda pripisuje značajan uticaj na pojedine spoljnopolitičke odluke administracije.
Nastavljajući poređenje sa ukrajinskim predsjedničkim kabinetom, autorica Milera predstavlja kao svojevrsnog Trampovog Jermaka, ali bez uzdržanosti koju pripisuje njegovoj prethodnici.
Zašto je njegovo unapređenje izazvalo kritike?
U analizi se postavlja pitanje zašto je Miler unaprijeđen nakon izbora na kojima su republikanci pretrpjeli težak poraz.
Autorica smatra da se oblasti u kojima je imao važnu ulogu u velikoj mjeri poklapaju sa politikama koje su izazvale nezadovoljstvo birača, pad Trampove popularnosti i gubitak podrške republikanskim kandidatima.
Iz takve perspektive, Miler je mogao da bude među funkcionerima čija bi odgovornost bila preispitana.
Njegovo imenovanje zato se u tekstu tumači kao izbor čvršćeg političkog kursa, umjesto pokušaja ublažavanja najspornijih poteza administracije.
Kakve stavove zastupa o Iranu, carinama i Grenlandu?
Evropska pravda Milera opisuje kao zagovornika tvrde politike prema Iranu, iako se rat sa tom zemljom u analizi navodi kao jedan od razloga zbog kojih su republikanci izgubili kontrolu nad Senatom.
Podržava i Trampove trgovinske ratove i carine uvedene državama širom svijeta.
Tokom krize oko Grenlanda ranije ove godine javno je zastupao stav da bi to arktičko ostrvo trebalo da pripadne Sjedinjenim Američkim Državama.
U tekstu se navodi i kao jedan od pokretača udara na plovila u Karipskom moru i Tihom okeanu, sprovođenih u okviru operacije protiv krijumčarenja droge iz Latinske Amerike.
Šta je Miler ranije govorio o Ukrajini?
Za Kijev su posebno važni njegovi raniji javni istupi o američkoj podršci Ukrajini.
Miler je 2023. godine na društvenim mrežama kritikovao administraciju tadašnjeg predsjednika Džozefa Bajdena zbog izdvajanja velikih sredstava za pomoć toj zemlji.
Rusku invaziju punog obima na Ukrajinu opisivao je kao "američki posrednički rat protiv Rusije", povezujući ga sa pitanjem širenja NATO-a.
Takve izjave predstavljaju osnovu procjene Evropske pravde da njegovo unapređenje nije dobra vijest za ukrajinske vlasti.
Ipak, njegovi raniji stavovi sami po sebi ne predstavljaju potvrdu novih odluka o američkoj pomoći ili promjene politike prema Kijevu.
Koliko će uticati na američku spoljnu politiku?
Još nije jasno koliki će biti Milerov neposredni uticaj na spoljnu politiku sa nove funkcije.
U toj oblasti važnu ulogu ima Marko Rubio, državni sekretar i savjetnik za nacionalnu bezbjednost, pa ostaje otvoreno kako će njihova nadležnost i politički uticaj funkcionisati u praksi.
Prema procjeni autorice, Milerova dosadašnja uloga i bliskost sa predsjednikom ukazuju na to da bi njegov uticaj mogao da bude znatan.
Za Ukrajinu će zato biti važno da li će se njegovi raniji stavovi odraziti na konkretne odluke administracije.
Da li Bijelu kuću čeka sukob sa Kongresom?
Evropska pravda ocjenjuje da Miler priprema teren za nastavak sprovođenja Trampove agende uprkos očekivanom protivljenju Kongresa.
Takav pristup mogao bi da dovede do pravnih i ustavnih sporova oko granica predsjedničkih ovlašćenja i nadzorne uloge zakonodavne vlasti.
Demokrate su izrazile zabrinutost zbog njegovog imenovanja, ali su najavile i spremnost da mu se suprotstave.
Pojedini članovi Predstavničkog doma poručili su Mileru da pronađe advokata, nagovještavajući istrage o njegovom dosadašnjem radu.