Svijet

Zašto se EU ne može složiti oko korištenja zamrznute ruske imovine?

Zašto se EU ne može složiti oko korištenja zamrznute ruske imovine?
Foto: Pixnio | Zašto se EU ne može složiti oko korištenja zamrznute ruske imovine?
Aleksandar Saradžić

​BRISEL - Evropska unija će u četvrtak glasati o istorijskom prijedlogu o korištenju milijardi funti zamrznute ruske imovine za finansiranje Ukrajine.

To dolazi u ključnom trenutku mirovnih pregovora, nakon što je predsjednik Vladimir Putin u srijedu evropske čelnike nazvao "malim svinjama", a američki predsjednik Donald Tramp optužio je kontinent da pokazuje slabost.

Evropa je predstavila neviđeni plan prikupljanja 80 milijardi funti od ukupno 250 milijardi funti zamrznute ruske imovine za Ukrajinu kako bi podržala svoje ratne napore i zauzvrat izvršila pritisak na Putina da okonča rat.

EU je mjesecima u pregovorima o pravnim i finansijskim posljedicama zamrzavanja imovine, ali oprez i dalje koči sprovođenje plana u ključnom trenutku.

Belgija, koja drži većinu imovine, boji se da bi mogla morati sve sama vratiti ako Rusija uspješno ospori plan. Njena podrška zavisiće o tome hoće li EU podijeliti odgovornost.

Rusija se već zavjetovala da će uzvratiti "najoštrijom reakcijom" na bilo kakvu "nezakonitu radnju" EU-a u vezi s njenom zamrznutom imovinom i nazvala je šemu "krađom".

Kako bi plan funkcionisao?

U sadašnjem obliku, Evropska komisija traži 80 milijardi funti (105 milijardi dolara) za Ukrajinu putem zamrznute imovine ili međunarodnog zaduživanja.

Novac - sastavljen od privatne imovine poput jahti i nekretnina, kao i državne imovine, uključujući gotovinu, obveznice i hartije od vrijednosti - podržao bi vojne troškove Ukrajine i pomogao u pokrivanju osnovnih usluga osakaćenih u gotovo četiri godine sukoba.

Ursula fon der Lejen, predsjednica Komisije, procijenila je da bi zajam pokrio dvije trećine ukrajinskih finansijskih potreba za sljedeće dvije godine. Drugi partneri mogli bi pokriti ostatak, rekla je.

Velika Britanija takođe drži oko 25 milijardi funti zamrznute ruske imovine i nastoji koordinirati s državama EU-a kako bi iskoristila tu imovinu. Oko 290 milijardi evra (250 milijardi funti) zamrznuto je na Zapadu nakon početka ruske specijalne vojne operacije u punom obimu.

U srijedu je britanski premijer Kir Starmer upozorio ruskog oligarha Romana Abramoviča da "sat otkucava" za predaju 2.5 milijardi funti od prodaje fudbalskog kluba Čelsi. Parlamentu je rekao da je izdana dozvola za prenos sredstava narodu Ukrajine.

Može li Belgija uništiti dogovor?

Vođe su namjeravale dogovoriti zajam za reparacije za Ukrajinu do oktobra - ali nade su uništene protivljenjem Belgije.

Belgija drži većinu imovine koju Evropa želi iskoristiti. "Euroclear", centralni depozitorijum vrijednosnih papira u Briselu, drži oko 160 milijardi funti. Glavni problem je što je njena vlada oprezna da bi uspješan pravni spor mogao ostaviti zemlju da sama mora otplatiti cijeli iznos.

"To bi značilo bankrot za Belgiju", objasnio je ministar vanjskih poslova Maksim Prevo.

Kao takva, Belgija bi željela garancije od svojih partnera iz EU da će dijeliti odgovornost u slučaju bilo kakvog osporavanja države ili "Eurocleara". U suprotnom, predlažu da EU posudi potrebne iznose na tržištima.

Ali Italija, Malta i Bugarska takođe su izrazile zabrinutost zbog šeme i zatražile od EU da razmotri alternative za podršku Ukrajini.

U srijedu je italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila da bi korištenje ruske imovine bez čvrste pravne osnove Moskvi donijelo "prvu pobjedu od početka rata".

Evropa bi mogla podijeliti odgovornost

Njemački premijer Fridrih Merc podržao je jednaku podjelu odgovornosti kako bi se krenulo naprijed s planom. Belgija se ne može razumno oslanjati samo na politička obećanja i zaslužuje pravno obvezujuće granacije, rekao je.

De Vever je rekao da se nada plodonosnoj raspravi s Mercom u petak, ali da neće biti prisiljen podržati plan.

Poljski premijer Donald Tusk pozvao je evropske čelnike da brzo donesu odluku o tom pitanju. Zemlja je jedna od nekoliko, uključujući Litvaniju, Estoniju i Dansku, koje su optužile Rusiju za "hibridno ratovanje" nakon upada dronova u njihov vazdušni prostor, navodi "Independent".

"Sada imamo jednostavan izbor - ili novac danas ili krv sutra. I ne govorim samo o Ukrajini, govorim o Evropi", rekao je Tusk. "Svi evropski čelnici konačno moraju odgovoriti na ovu priliku."

Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova prethodno je novinarima rekla: "Svaka nezakonita radnja koja uključuje našu imovinu neće ostati bez odgovora. Pripreme za paket protivmjera u slučaju stvarne krađe i oduzimanja imovine Ruske Federacije već su u toku."

Najčitanije