FRANKFURT- Najprije su došli štakori, zatim su u kamp počeli dolaziti beskućnici. Protestno šatorsko naselje Occupy u Frankfurtu sigurno nije bilo zamišljeno kako bi rubnim grupama društva bez političkih ambicija pružilo utočište. Ali, to bi sad moglo značiti kraj protestnog kampa između sjedišta banaka.
Gradska uprava je upozorila da su higijenski uslovi u kampu neprihvatljivi. Smeće, štakori, socijalni problemi, droge gurnuli su protest protiv kapitalizma u pozadinu. Uz to organizatori duguju gradu preko 10.000 evra za struju, vodu i odvoz smeća, saopštila je gradska uprava.
"Štakora ima u Frankfurtu, bilo je štakora i u frankfurtskom Occupy-kampu", potvrdio je aktivist Erik Bun. "Ali, nije ih bilo naročito puno. Tačno je i da su s vremenom i neki beskućnici kod nas postavili svoje šatore", kaže Bun dodajući da je razlog tome činjenica što Frankfurt potiskuje problem svojih beskućnika.
Aktivistima nedostajale strukture
Nakon devet mjeseci odbrojani su dani Occupy-kampa ispred Evropske središnje banke u Frankfurtu. Kad su demonstranti u jesen 2011. postavili šatore ispred banke izazvali su veliku pažnju. O aktivistima su iscrpno izvještavale novine, radio i televizija. Danas se ta tema rijetko pojavljuje u medijima. Tako mediji funkcionišu, kaže sociolog Majkl Hartman. Kad je nešto novo, svi o tomu izvještavaju, kasnije mu ne poklanjaju pažnju, kaže Hartman napominjući da se i broj demonstranata znatno smanjio.
Policijske snage u Frankfurtu
Sociolog Diter Ruht iz Berlina pretpostavlja da su brojni demonstranti otišli u Piratsku stranku te prognozira skori kraj pokreta Occupy. "Aktivisti su bili previše zaokupljeni sobom, nisu htjeli uvoditi strukture i htjeli su najprije naučiti komunicirati", kaže Ruht dodajući da to nisu dobre pretpostavke za dugoročnu kampanju. Ali, on ipak smatra da protesti Occupy nisu bili uzaludni jer su neki aktivisti i dalje politički aktivni u drugim organizacijama.
Njemačka – ostrvo sretnika?
Iako se u drugim zemljama u pokretu Occupy angažovao veći broj ljudi, primjerice u SAD-u ili Španiji, ni tamo kampovi nisu dugo trajali.
Sociolog Hartman je više očekivao naročito od protesta u Španiji.
"Pokret nije postigao nikakve političke uspjehe ni u Španiji", kaže Hartman navodeći da se to vidi i na rezultatima zadnjih izbora.
Za aktivista Buna je glavni razlog slabog interesa za ove proteste u Njemačkoj u tomu što Njemačka privreda stoji "previše dobro".
"Mi ovdje živimo na ostrvu sretnika", kaže. Misli takođe da u Njemačkoj nije tako istaknuta kultura protestovanja kao u Španiji ili Francuskoj.
Erik Bun je i samokritičan: "Mi smo većinom amateri u ovom političkom poslu i tek se moramo snaći."
Kod mnogih dobrih ideja, kaže on, na kraju je nedostajalo ljudi koji bi ih dobro proveli u djelo. Kritikuje još jednu pojavu: "Čim bi se stvorila jedna mala grupa, ona više nije bila otvorena za nove članove."
Prema nepotvrđenim podacima u kampu trenutno živi 15 političkih aktivista. Drugi tamo više ne noće, ali učestvuju na skupovima i pregovorima s gradom. Osim toga, prema navodima grada Frankfurta, u kampu živi oko 60 beskućnika iz Rumunije.
Pitanje je što će ostati od pokreta Occupy u Njemačkoj, sada kad predstoji uklanjanje kampa u Frankfurtu, a kamp u Diseldorfu uklonjen je juče (1.8.). Stručnjaci misle da neće puno ostati.
Diter Ruht pozitivno ocjenjuje političku socijalizaciju potpuno nepolitičnih ljudi, a Majkl Hartman izdvaja rečenicu: "Mi smo onih 99 posto."
Ova rečenica je pažnju javnosti skrenula na nešto što se ranije nije tako gledalo, kaže on.
"U susštini je u posljednjoj deceniji samo onih jedan posto stanovništva povećao svoje zarade i imovinu", kaže Hartman u razgovoru za DW. Aktivist Bun samokritično gleda na pokret i vidi neuspjeh pokreta Occupy u nekim tačkama, ali smatra da zadaća još nije ispunjena.
"Želimo skrenuti pažnju javnosti na to da bankarski sistem ima velike deficite. Želimo da se jaz između bogatih i siromašnih ne povećava previše i da živimo u društvu dostojnom čovjeka", kaže Bun dodajući da ni Nijemci ne mogu biti potpuno sigurni da kriza neće ozbiljnije zahvatiti i Njemačku.