Svijet

Zemlje zapadnog Balkana treba primiti u NATO

Zemlje zapadnog Balkana treba primiti u NATO
Zemlje zapadnog Balkana treba primiti u NATO
D.R.

RIGA Francuski predsjednik Žak Širak založiće se na samitu NATOa u Rigi, koji se održava danas i sutra, za prijem zemalja zapadnog Balkana u članstvo Alijanse, u trenutku kad one budu spremne za ulazak u Savez.

Širak će na samitu apostrofirati značaj izgradnje povjerenja NATO-a sa Rusijom i proširenja Saveza novim članicama.

`Želimo partnerske odnose između NATO-a i Ukrajine i želimo da Savez primi države kandidate zapadnog Balkana, čim one budu za to spremne`, naglasiće Širak, ističući da Evropska unija treba da `igra vodeću ulogu na zapadnom Balkanu kojem je otvorila perspektivu priključenja`.

`EU je zamijenila Savez u bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i u BiH. Na Kosovu se priprema da, u prvoj fazi, pošalje policijsku misiju koja će predstavljati najvažniji elemenat međunarodnog prisustva u kritičnom periodu u kojem se odlučuje o budućnosti pokrajine. I najzad, u Libanu, na zahtjev čitave međunarodne zajednice, Evropljani čine okosnicu novih Privremenih snaga UN-a u Libanu, čiji ugled je važan kako bi spriječio novi talas nasilja`, navešće Širak.

Francuski predsjednik će podvući da NATO savez garantuje kolektivnu bezbjednost zemalja članica, kao `bedema na kojem Evropljani i Amerikanci mogu udruživati snage u službi mira`.

`Atlantski savez zauzima centralno mjesto u ovom projektu. Već deset godina, Francuska nastoji da ga prilagodi novim realnostima i da, u isto vrijeme, očuva njegovu prvobitnu svrhu`, smatra Širak.

On će se založiti da NATO savez i dalje bude snažan, solidaran i osposobljen savez, sa punim povjerenjem u njegov vojni aparat, ističući da bi oslabiti stražu NATO-a značilo `zaboraviti prijetnje koje predstavlja terorizam, agresivni nacionalizmi i volja nekih država da vode politiku sile koja je u suprotnosti sa međunarodnim normama.`

`To je razlog transformacije koju smo započeli radi bolje efikasnosti i sposobnosti reagovanja. U Rigi će Snaga za reakcije NATO-a biti proglašena potpuno operativnom. Savez će tako, sa Snagom za reakcije, raspolagati sa multinacionalnim instrumentom bez premca`, naglasiće Širak.

On će podvući da Evropljani moraju preuzeti svoj dio tereta u NATO-u, ističući da su se predugo oslanjali na Amerikance.

`Evropljani su se predugo oslanjali na svoje američke saveznike. Oni moraju preuzeti svoj dio tereta prihvatajući, na nivou države, obavezu vezanu za odbranu koja će biti na visini njihovih ambicija za Atlantski savez, ali i za EU. To je znak solidarnosti koji povezuje dvije obale Atlantika. To čini Francuska, jedna od prvih članica Saveza, putem svog zakona o vojnom programiranju. Njegov cilj je stalna modernizacija strateške snage, samo koliko je neophodno, kao i opremanje, brzo djelovanje i sposobnost raspoređivanja njenih konvencionalnih snaga`, navešće Širak.

On će se založiti da se međunarodne operacije NATO-a, pogotovo ona u Avganistanu, `uključe u okvir globalne strategije, provjerenog političkog i ekonomskog procesa`, formirajući savez sličan Kontakt grupi za Kosovo.

`Uspostavljanje kontakt grupe koja okuplja zemlje regiona, glavne zemlje koje su angažovane i međunarodne organizacije, kao što je to slučaj na Kosovu, čini mi se potrebnim kako bi naše trupe uspjele u svojoj misiji podrške avganistanskim vlastima i kako bi se Savez ponovo okrenuo vođenju vojnih operacija`, smatra Širak.

`Osposobiti Savez znači uzeti u obzir novu realnost EU čija većina članica pripada i Atlantskom savezu. Ova evolucija je neophodna jer će angažman EU u službi mira biti sve veći. Jača i efikasnija politika odbrane Evrope, sigurnija u svoja sredstva, jača sposobnosti Saveza u cjelini i doprinosi ravnoteži u svijetu. Između njega i NATO-a stvara se komplementarnost koja svakome koristi. Tamo gdje Evropa može najbolje intervenisati iz geografskih, istorijskih razloga ili zbog same prirode intervencije, Unija preuzima, kako to i priliči, svoj dio odgovornosti. Ova evolucija poziva na sadržajniji politički i strateški dijalog između SAD i EU, kao nastavak Briselskog samita iz februara 2005. godine. Ona, bez sumnje, pretpostavlja i jačanje veza između NATO-a i EU. Francuska je, naravno, spremna za to, ali želi da se glas Unije čuje i u Savezu. To, prije svega, uključuje mogućnost da njene članice postignu poseban dogovor. Takva evolucija će pomoći Savezu da bude jači i solidarniji, Savezu u kojem će sjevernoamerički saveznici i Evropljani moći zajedno odrediti ciljeve i nastaviti raditi, jedni uz druge, za međunarodni mir i sigurnost, u skladu sa principima i ciljevima Povelje UN-a`, zaključuje Širak.

Najčitanije